SUPROTNI STAVOVI

OPORBENE ZASTUPNICE Orešković i Selak Raspudić o manjinama, LGBT zajednici i Thompsonu

Autor

av/Petra Balija/Večernji list

Dvije saborske zastupnice, jedna iz redova Stranke s Imenom i Prezimenom, a druga iz Mosta nezavisnih lista komentirale su teme vezane uz LGBT zajednicu, manjine, a dotaknule su se i Marka Perkovića Thompsona.

11.08.2020. u 17:45
Ispiši članak

Dalija Orešković i Marija Selak Raspudić, dvije oporbene zastupnice složile su se kako su prava manjina u Hrvatskoj izrazito zaštićena. Selak Raspudić istaknula je kako su čak i najzaštićenija u cijeloj Europi.

"Zanimljivo je da 'zadrta', 'šovinistička' i 'ustaška' Hrvatska ima politički najzaštićenija prava manjina u Europi. Mali broj glasova koje manjinske liste dobivaju ukazuje na to da su sami pripadnici tih manjina puno skloniji građanskom modelu jer velikom većinom glasaju za opće, a ne za manjinske liste. Primjerice, ako pogledamo broj glasova koje su na izborima dobile tri manjine koje imaju samostalne liste, srpska, mađarska i talijanska, vidimo da je tek oko sedam posto Srba u Hrvatskoj glasalo za srpsku manjinsku listu, oko dvadeset posto Mađara za mađarsku i oko pet posto Talijana za talijansku. No, veći je moralni problem što je takva pozitivna diskriminacija postala predmetom političke trgovine pa sada predstavnici nacionalnih manjina s tako stečenim legitimitetom ne staju, kao što je bilo uobičajeno, uz uspostavljenu Vladu, nego čine prevagu u tome tko će je uopće moći sastavljati", kazala je.

Orešković je napomenula kako se njihova prava koriste na vrlo dvojbeni način. "Ne želim smanjivati postojeći opseg prava manjina, no način na koji se ta prava koriste može biti itekako dvojben. Protivim se svakom obliku prevelike moći i velike mogućnosti utjecaja na vlast na temelju malog broja dobivenih glasova", rekla je za Večernji list.

Sljedeća tema o kojoj su razgovarali su prava LGBT zajednice. Selak Raspudić zaključuje da je to pitanje koje zahtjeva vrlo kompleksnu analizu.

"To je pitanje koje, između ostalog, zahtijeva kompleksnu analizu društvenih okolnosti kako bi se mogla donijeti odgovorna politička odluka, a njegovo svođenje na parolu, koja bi na ovom mjestu služila isključivo tome da se netko okiti vlastitom (ne)tolerantnošću bez razmišljanja o posljedicama svojih izjava, štetno je i za homoseksualne parove i za djecu koja čekaju posvajanje. Na tom tragu, imajući u vidu istraživanja provedena u Hrvatskoj, primjerice istraživanje političke pismenosti učenika završnih razreda srednjih škola u Hrvatskoj 2015. koje su izradili Dragan Bagić i Anja Gvozdanović, te stav mladih ljudi prema homoseksualnosti, ne mislim da postoje društveni preduvjeti u kojima bi se to posvajanje moglo odviti, a da ta djeca ne budu kasnije diskriminirana. U tom smislu prava djece pretežu nad pravom na djecu, odnosno borba za bilo čija 'odrasla' prava ne može se odvijati nauštrb prava djeteta. No, također, treba biti svjestan da danas u društvu žive djeca koja dolaze iz homoseksualnih zajednica u kojima im je jedna osoba biološki roditelj. Kako je tu riječ o našoj stvarnosti, a ne o nekoj mogućoj budućnosti, važno je pripaziti da ona ne budu diskriminirana", istaknula je.

Orešković je po tom pitanju bila vrlo kratka i jasna. "Uzajamna briga i skrb svih članova jednih o drugima, spol je u tom smislu sekundarno pitanje. Prava djece moraju biti iznad bilo čijih pojedinačnih ideologija. Podržavam pravo gej parova na udomljavanje", kazala je.

Nedavno je njemački reprezentativni vratar uhvaćen na Jadranu kako pjeva Thompsonov hit Lijepa li si. To je izrazito negativno odjeknulo u tamošnjim medijima koji su ga oštro osudili. "Mnogo vike nizašto", odgovorila je Selak Raspudić.

Orešković je bila nešto oštrija. "Thompsonu se pridaje previše pozornosti s obzirom na kvalitetu njegova glazbena opusa", rekla je.

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.