U ČETVRTAK

OPORBA UJEDINJENA Rasprava u Saboru o Mostovom prijedlogu ukidanja članarina HGK

Autor

bl/h

Hrvatski sabor raspravio je u četvrtak prijedlog izmjena zakona o Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK) kojima se predlaže ukidanje obavezne članarine te na taj način olakša poslovanje poduzetnicima i oslobodi ih se plaćanja tog parafiskalnog nameta.

28.01.2021. u 07:31
Ispiši članak

U ime predlagatelja Kluba Mosta Zvonimir Troskot rekao je kako se Zakonom o HGK između ostalog uređuje i obveza plaćanja članarine, u skladu s odlukama skupštine Komore.

Predloženim izmjenama predlaže se da članarina u HGK više ne bude obvezna već samo dobrovoljna.

Cilj predmetne izmjene je da se poduzetnicima olakša poslovanje na način da više ne plaćaju članarinu HGK kao jedan od niza parafiskalnih nameta, istaknuo je Troskot.

Upozorio je da HGK ima najviše zaposlenika i najnižu efikasnost u EU i jedina je komora, uz austrijsku i njemačku, koja ima obaveznu članarinu. Poručio je kako je za ukidanje obvezne članarine HGK, no ne i za ukidanje članstva.

Potporu zakonskom prijedlogu je najavio Silvano Hrelja (HSU/ HSS) pojasnivši da su za konkurenciju na tržištu, a ne da netko ima zajamčene prihode bez obzira na učinkovitost.

Domagoj Ivan Milošević (Klub HDZ-a) rekao je da ne treba rušiti nego reformirati tu instituciju, koja ima lošu pecepciju kod poduzetnika, ali i tradiciju od 168 godina. HGK treba biti moderna platforma u okviru koje će surađivati država i poduzetnici te pomagati im u izvozu, kazao je.

Hrvoje Zekanović (Klub Hrvatskih suverenista) ustvrdio je da HGK opterećuje poduzetnike i ne pridonosi njihovom boljem poslovanju. već moraju plaćati članarinu za one koji su sami sebi svrha.

To treba ukinuti ili naći drugi način financiranja, a da to s nisu poduzetnici, rekao je.

Anka Mrak-Taritaš (Klub Centra i Glasa) smatra kako bi HGK trebala biti na tržištu i onda bi njezine usluge plaćali oni koji bi u tome vidjeli interes. Nitko ne ukida HGK, nego je želimo učiniti boljom, agilnijom i konkurentnijom, poručila je Mrak-Taritaš.

Njezina kolegica iz Kluba Dalija Orešković najavila je potporu zakonskom prijedlogu, ustvrdivši kako je HGK postala režimska institucija koja služi za HDZ-ovo političko kadroviranje i uhljebljivanje isluženih kadrova.

Vesna Vučemilović (Domovinski pokret) najavila je potporu zakonskom prijedlogu i ukidanju parafiskalnih nameta koji su velik problem hrvatskim poduzetnicima.

Namet HGK je sporan, jer se kao obvezatan percipira kao naslijeđe bivšeg sustava i u neovisnoj se Hrvatskoj zadržao do današnjeg dana, ustvrdila je.

Romana Nikolić (Klub SDP-a) kazala je kako je HGK svojim netransparentnim i neučinkovitim djelovanjem postala sama sebi cilj.

Sabor u četvrtak o Izvješću o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti

Sabor će u četvrtak nastaviti s radom raspravom o učincima mjera iz zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti tijekom epidemije Covid -19 za razdoblje od 11. ožujka 2020 do 15. siječnja 2021. godine, te izjašnjavanjem o amandmanima na Zakon o obnovi potresom pogođenih područja. 

U izvješću se podsjeća kako je Hrvatska započela s pripremom i provedbom epidemioloških i drugih mjera usmjerenih na suzbijanje širenja epidemije bolesti Covid-19 odmah nakon prvog zabilježenog slučaja na području Hrvatske 25. veljače 2020. Odluku o proglašenju opasnosti od epidemije ministar zdravstva donio je 4. ožujka 2020., a Odluku o proglašenju epidemije bolesti Covid-19 uzrokovane virusom SARS-CoV-2 11. ožujka 2020.

Zbog epidemije bolesti Covid-19 u travnju 2020. pristupilo se prilagodbi važećeg pravnog okvira, tj. izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti, posebno u vezi s mjerama za zaštitu pučanstva od zaraznih bolesti. Izmjenama i dopunama Zakona uspostavljen je institucionalni model upravljanja krizom primjeren težini i urgentnosti pandemije koji omogućuje brzo djelovanje u slučaju rasta broja oboljelih, kao i ostvarenje načela djelotvornosti i načela razmjernosti.

Navedeni model osigurava da poduzete mjere postižu zadane ciljeve, ali da te mjere, kao i njihov intenzitet, istodobno budu takve da odgovaraju potrebama danog trenutka te traju samo dok to okolnosti zahtijevaju, kako bi Ustavom zajamčene slobode i prava građana u svakom trenutku bili usklađeni s okolnostima te, zahtijeva li to situacija, ograničena samo u mjeri koja je nužna i koja odgovara naravi potrebe za njihovim ograničenjem.

Prema navedenom modelu, nadzor nad postizanjem tih ciljeva je u nadležnosti Vlade. Izvješće također obuhvaća i obrazloženje odredbi novela Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti iz travnja i prosinca 2020., kao i učincima provedbe mjera iz Zakona i tijek upravljanja pandemijom, odnosno epidemijom bolesti Covid-19 u Hrvatskoj. Opisana je epidemiološka situacija uz statistička mjerenja, dan je pregled uputa i preporuka, akata te odluka o privremenom rasporedu radnika i medicinsko-tehničke opreme.

Prvi put nakon 22. studenoga 2020. zabilježen je pad broja hospitaliziranih ispod dvije tisuće i postignut je najveći dvotjedni pad novozaraženih u Europskoj uniji. Nadalje, 15. siječnja 2021. 14-dnevna kumulativna stopa novooboljelih na 100.000 stanovnika iznosila je 334,4, dok je udio pozitivnih nalaza u odnosu na ukupno testirane iznosio 14,7 posto, stoji uz ostalo u Izvješću.

Zastupnici će se izjašnjavati i o amandmanima na izmjene Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske i Zagrebačke županije. Među njima je  SDP-ov amandman da za Sisačko-moslavačku i Karlovačku županiju, Republika Hrvatska osigura sredstva u državnom proračunu u visini 100 posto.

HDZ-ovim amandmanom predloženo je da iznimno RH osigurava sredstva u državnom proračunu u visini od 100 posto za jedinice regionalne i lokalne samouprave za koje Vlada proglasi katastrofu u smislu zakona kojim se uređuje sustav civilne zaštite.

Sjednica počinje u 9.30 sati.

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.