Oporba tvrdi da to ne smije biti pravilo: Javno objavljene sudske odluke ne bi trebale biti anonimizirane

Državni tajnik u Ministarstvu pravosuđa i uprave Juro Martinović je, predstavljajući izmjene i dopune zakona, rekao da se njima propisuju obveze javne objave svih sudskih odluka na posebnoj mrežnoj stranici, uz prethodnu anonimizaciju i poštivanje pravila o zaštiti osobnih podataka, a što će se urediti pravilnikom.

Pojasnio je i da se propisuju i posebni uvjeti za sudce koji rade na predmetima nasilja u obitelji.

Tako se godišnjim rasporedom poslova određuju sudci i državni službenici za rad na tim predmetima dok predsjednik suda mora voditi računa da određeni sudci moraju imati izražen osjećaj i sklonost za rad na takvim predmetima uz obvezu redovitog pohađanja stručnog usavršavanja iz tog područja.

Martinović je rekao i kako se izmjenama i dopunama tog zakona dodatno uređuju odredbe vezane uz zaštitu prava na suđenje u razumnom roku te se u slučaju utvrđenja osnovanosti zahtjeva za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku propisuje obveza da se oni riješe u roku od šest mjeseci.

Istovremeno odredit će se primjerena nagrada koja pripada stranci zbog povrede prava na suđenje u razumnom roku. Pojasnio je i kako se rok od šest mjeseci može produžiti ako to nalažu okolnosti slučaja.

Grbin: Anonimizacija sudskih odluka treba biti iznimka, a ne pravilo

Podsjetivši kako se SDP godinama zalaže za javnu objavu odluka svih sudova, Peđa Grbin smatra da anonimizacija treba biti iznimka a ne pravilo.

Tako bi  anonimizacija trebala biti samo u točno određenim slučajevima poput obiteljskih odnosa, pitanja utvrđivanja očinstva, materinstva i sl. No odluke o naknadi štete, stjecanje prava vlasništva koje se stječe putem dosjelosti koje se prečesto zloupotrebljava - trebalo bi biti javno kako bi se znalo je li u tim situacijama bilo "nekog varanja ili ne".

FOTO: HINA/Edvard Šušak

Apelirao je da se u zakonu do drugog čitanja izrijekom navede za koje se vrste sporova odluke mogu anonimizirati a ne da to može završiti za sve. 

Pozdravivši obvezu javne objave svih sudskih odluka i Urša Raukar Gamulin (Klub Možemo!) smatra kako sve beziznimno ne bi trebale biti anonimizirane čim  se, drži, ne doprinosi transparentnosti pravosuđa.

Ističe kako nema nikakvog razloga da se presude anonimiziraju u predmetima u kojima su stranke pravne osobe, u kojima sudjeluju političari ili javne osobe te posebice u kojima se pojavljuje sumnja u korupciju. 

Dražen Bošnjaković (Klub HDZ) pojasnio je da će način i vrsta anonimizacije detaljnije biti riješena pravilnikom jer će ministar pravosuđa i uprave pravilnikom odrediti način i vrstu anonimizacije uz prethodno mišljenje predsjednika Vrhovnog suda.

FOTO. HINA/Edvard Šušak

Zastupnici su raspravili i podržali Izvješće o ostvarivanju prava na besplatnu pravnu pomoć za 2022. godini. U prošloj godini primarna pravna pomoć pružena je u 31.170 slučajeva, te je u usporedbi s 2021. došlo je do povećanja za 24,93 posto.

Za ostvarivanje sekundarne pravne pomoći u 2022. podneseno je ukupno 3.543 zahtjeva od čega ih je odobreno 2.459, te je zabilježen pad broja zahtjeva za 11,67 posto.

Za pružanje besplatne pravne pomoći iz državnog proračun je u prošloj godini utrošeno nešto manje od 529 tisuća eura, dok su za 2023. sredstva za tu namjenu povećavana oko 830 tisuća eura, izvijestio je državni tajnik u Ministarstvu pravosuđa Juro Martinović.