Oporba prozvala premijera: Zašto se nabavljalo cjepivo koje propada? Tolika količina medicinskog otpada ugroza je za okoliš'

"Naručili smo 18 milijuna doza, bacili 275.000, na lageru nam je još dva milijuna doza. Ukupna vrijednost 29 milijuna i 500 tisuća eura, a pobacat ćemo još tko zna koliko. Kakva je to politika koja novac poreznih obveznika baca u vjetar?" upitao je Mostov Marin Miletić u saborskoj raspravi o premijerovu izvješću sa sjednica Europskog vijeća.   

Na pitanje cjepiva nadovezala se Marija Selak Raspudić (Klub Mosta) ustvrdivši da nemamo riješeno skladištenje. "Cjepivo se baca, a tolika količina medicinskog otpada ozbiljna je ugroza za okoliš", upozorila je.

U izvješću se navodi da je Hrvatska afričkim zemljama donirala 700.000 doza cjepiva, a u idućim mjesecima planira donirati još 550.000 doza. SDP-ova zastupnica Andreja Marić upitala je tko je zakazao s nabavom cjepiva.

"Pitajte one koji su širili antipropagandu za cijepljenje i odgovorili od cijepljenja više od 30 posto odraslih, govoreći najgore nebuloze i besprizorne laži. Oni su krivi da imamo višak, a moja je odgovornost bila da nabavim dovoljno cjepiva", odgovorio je Plenković.

"Bila bi puno veća šteta da nemamo dovoljno cjepiva", poručio je.

Grbin: Dvolični smo u prihvatu izbjeglica

S obzirom da se velik dio izvješća odnosi na rat u Ukrajini, pa je rečeno i da je 15.000 ukrajinskih izbjeglica već sada u Hrvatskoj,  SDP-ov Peđa Grbin ustvrdio je da je Hrvatska, kao i cijela EU, pokazala dvoličnost u prihvatu izbjeglica.

"Ukrajinske izbjeglice tretiramo puno bolje od nekih drugih, presudnima se pokazala vjera i boja kože i tu smo se pokazali dvoličnima", ustvrdio je Grbin.

Odgovorio mu je ministar Gordan Grlić Radman rekavši da je Hrvatska solidarna prema izbjeglicama, ali i da "treba razlikovati izbjeglice od ilegalnih migranata".

Grbin se osvrnuo i na pitanje sigurnosti i jačanje obrane zemalja EU, istaknuvši da Hrvatska ima ministra obrane "koji nije u stanju izgraditi ni dva hangara", te da javnost ni dan danas ne zna je li u dronu koji je u ožujku pao u Zagrebu bio eksploziv. 

Katarinu Peović (Klub HSS-RF) zasmetalo je što na sastancima Europskog vijeća Plenković nije govorio o padu drona, već je samo o tome "pisao pismo na koje nije dobio odgovor".

"Trebalo je postaviti pitanje europskom vrhu - zašto se nije aktivirala zaštita u tom potencijalnom napadu na jednu članicu NATO saveza", istaknula je i dodavši da se "Hrvatska teško može odlijepiti od europskog začelja". "Krivnja je premijera što vodi autokolonijalnu tihu politika koja ne postavlja pitanja", ocijenila je Peović.

Plenković joj je odgovorio da "laže i da ne zna čitati" i zaradio ocjenu Sandre Benčić da razgovara "mačistički i nasilno". 

Pitanje ovisnosti Hrvatske o ruskim energentima postavila je Anka Mrak-Taritaš (GLAS), a premijer odgovorio da Hrvatska nije ni u kakvom energetskom riziku, te da će riječka rafinerija prerađivati naftu za domaće tržište. Nadovezao se i HDZ-ov Marko Pavić istaknuvši da se "ne trebamo brinuti jer su naše rezerve plina pune".

To je izazvalo žestoku reakciju Selak Raspudić koja je citirala izvješće da su "rezerve u sezonskim skladištima plina niske", a sami proizvodimo tek jednu petinu plina potrebnog domaćem tržištu. "Presijecanje svih energetskih veza s Rusijom ocijenjeno je kao nemoguće, pa se tome ne trebamo ni nadati u skorije vrijeme", istaknula je Selak Raspudić.