Oporba kritizirala poreznu reformu: 'Kao da imate rupu u brodu koja pušta na sve strane, a vi bojite ogradu'

Božo Petrov (Most) očekivao je hrabrije poteze Vlade tvrdeći da ne vidi mjere koje će utjecati na gospodarstvo i životni standard, primjerice one koje bi utjecale na demografiju, pripremile zemlju za eventualnu recesiju, jače porezno rasteretile gospodarstvo i smanjile javnu upravu.

Mrak-Taritaš: Odlučili smo biti veliki starački dom za ostale zemlje EU-a

Pita zašto postoji akontacija poreza na dobit, odnosno zašto poduzetnici moraju plaćati unaprijed državi bez da su išta proizveli ili prodali, zašto postoji limit na donacije obrazovnim ustanovama i zašto se porezno ne rasterete poduzetnici koji žele reinvestirati svoju dobit i povećati broj radnih mjesta?

"Meni ova porezna reforma izgleda kao da imate rupu u brodu koja pušta na sve strane, a vi bojite ogradu", kazao je Petrov.

Anka Mrak Taritaš (Glas) ocijenila je kako u četvrtom krugu porezne reforme ne vidi jasan cilj niti što se želi postići .

"Vezali smo razvoj uz turizam i ubrzano razvijamo nekretninski biznis, pa ne vidim ništa drugo nego da smo odlučili biti veliki starački dom za ostale zemlje EU-a - sigurni smo, imamo dobru klimu, relativno je blizu", ustvrdila je.

Branko Grčić (SDP) tvrdi da temeljni cilj porezne reforme, porezno rasterećenje, nije ostvaren, jer se radi o manjim korekcijama u sustavu, a ne reformi.

"Od 2015. ukupni porezni prihodi u državnom proračunu porasli su za 15 milijardi kuna, a kada uključite sve porezne oblike u državi, i one na lokalnoj i regionalnoj razini, ukupno porezno opterećenje u apsolutnom iznosu je poraslo za 21 milijardu do kraja 2018.", rekao je.

Da raste, a ne smanjuje se porezni pritisak drži i Davor Vlaović (HSS), te posebno ističe nedostatak poticaja za rast domaće poljoprivredne proizvodnje.

"Nažalost, prihodi od PDV-a rastu, ali na račun uvozne robe i usluga", istaknuo je Vlaović založivši se za smanjenje PDV-a na poljoprivredne prehrambene proizvode kako bi domaći proizvodi postali konkurentniji.

Giovanni Sponza (IDS) smatra da će se rasterećenje koje predlaže Vlada preliti na financijsko opterećenje općina i gradova.

Šuker: Povećanje poreznih prihoda zbog povećanja gospodarskih aktivnosti

Vladajući, međutim, uvjeravaju da porezna reforma donosi porezno rasterećenje.

Reformom je porezna presija hrvatskim građanima i gospodarstvu smanjena za skoro 9 milijardi kuna, tvrdi Ivan Šuker (HDZ), koji povećanje poreznih prihoda pripisuje povećanju gospodarskih aktivnosti.

"Onaj tko predlaže smanjenje poreza naprosto mora stvoriti uvjete da se povećaju prihodi, a da se ne poveća porezna presija. Porezna presija se povećava jedino ako vi dižete stopu poreza, a ako se na drugačiji način pune porezni prihodi, oni su posljedica povećanih gospodarskih aktivnosti", pojasnio je.

Jedino je bitno kod porezne reforme da ju građani osjete u svojim džepovima, naglasio je Stjepan Čuraj (HNS).