Oporba iskritizirala Marićevu poreznu reformu: Radi se o kozmetičkim promjenama, pogoduje se bogatašima!

Paket zakona iz petog kruga porezne reforme na snagu stupa 1. siječnja, a donosi porezno rasterećenje u neto opsegu od oko dvije milijarde kuna, kazao je ministar financija Zdravko Marić.

Omogućili preko 10 milijardi kuna poreznih rasterećenja

Domovinski pokret (DP) to pozdravlja, no smatra da stvarnog poreznog rasterećenja nema, kaže Stjepo Bartulica koji za predloženi paket kaže da ispada više kao kozmetička promjena, a treba nam novi porezni model.

Činjenica je da smo s ovim krugom omogućili preko 10 milijardi kuna poreznih rasterećenja, kaže Marić i poziva da se rasterećenje individualno gleda.

Izmjenama zakona o porezu na dohodak, na dobit, o PDV-u i fiskalizaciji u prometu gotovinom predlaže se snižavanje stopa poreza na dohodak s 24 na 20 posto i s 36 na 30 posto, te snižavanje stope poreza na dobit s 12 na 10 posto za poduzetnike koji godišnje ostvaruju prihode do 7,5 milijuna kuna.

Uz to idu izmjene Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave za koje Marić kaže da će ojačati fiskalne kapacitete lokalnih jedinica i mogućnost apsorpcije europskih sredstava.

Kako bi se izbjeglo smanjenje prihoda lokalnih jedinica, izmjenama tog zakona predviđa se povećanje udjela općina, gradova i županija u raspodjeli poreza na dohodak, dok bi se iz raspodjele ukinuo udio za fiskalno izravnanje, za što bi se sredstva osigurala u državnom proračunu.

Proračun ima planirana ta sredstva, dinamika plaćanja bi išla do 15. u mjesecu za tekući mjesec, odgovorio je ministar Anamariji Blažević (HDZ).

Privilegiranje onih s najvećim plaćama

Sandra Benčić (ZLB) propituje zašto se, ako je cilj reforme bio ostvariti  pravedan sustav, i dalje primjenjuje analitički model oporezivanja dohotka, pa se favorizira dohodak od kapitala i imovine u odnosu na onaj od rada, a porezne su stope na dohodak od rada više nego one na kapital i imovinu.

Katarina Peović (RF) ustrajava da predložene reforme opet privilegiraju one s najvećim plaćama, pa najavljuje da će amandmanom tražiti da se porezi smanje za one s plaćama manjim od 15.000 kuna bruto.

Takvih je 90 posto, kaže zastupnica koja drži da bi neoporezivi dio trebalo podići na 5000 kuna, te dignuti poreze na plaće veće od 30.000 kuna. Za povećanje neoporezivog dijela na 5000 zauzima se i Dominik Prica (SDP).  

U okviru prethodnih krugova reforme krenulo se na dizanje osnovnog osobnog odbitka, prije prvog kruga reforme iznosio je 2600 kuna, danas je 4000, odgovorio je ministar i potvrdio da 1,8 milijuna od 2,8 milijuna građana u ovom trenutku nije u sustavu poreza na dohodak, odnosno ne plaća ga.

Tvrtke bez zaposlenih s prometom od 26 milijardi kuna

Milana Vrkljana (DP) zanima kako je moguće da su, prema izvještaju Fine, trgovačka poduzeća bez i jednog zaposlenog lani imala promet od 26 milijardi kuna, a ne uplaćuju ni u mirovinski ni u zdravstveni fond.

Možete računati da porezna tijela imaju pojačan angažman kako bi se vidjelo da tu nema eventualnih nepravilnosti, odgovara Marić.

Marić je odbacio tvrdnje Mire Bulja (Most) da se ne oporezuju banke, odnosno njihova dobit. S obzirom na veličinu, one su u stopi do 18 posto, rekao je Bulju koji tvrdi da su banke samo na provizijama i kamatama lani zaradile četiri milijarde kuna.

Povećanje stopa za nesrazmjer imovine i u ovom i prethodnim krugovima reforme više je nego jasno, odgovorio je Nikoli Grmoji (Most) koji je izrazio žaljenje što se skratio rok u kojem se može istraživati nesrazmjer imovine.

Treba razlikovati poreznopravni i kaznenopravni dio, ako govorimo o kaznenim djelima tu nema roka i nema zastare, odgovorio je Marić.

Najavio je da će se razmisliti o sniženju stope PDV-a na higijenske potrepštine. Mislim da ukidanje u potpunosti nije moguće, odgovorio je Anki Mrak Taritaš (Glas) koja je navela da su neke zemlje EU-a smanjile PDV- na potrepštine poput uložaka i tampona, a Škotska je uvela da su besplatni.