ODGOVARAO NA PITANJA U SABORU

Oporba Erlića upozorila na pad standarda, on im odgovorio: Hrvatsku do 2030. godine vidim među najrazvijenijim zemljama članicama EU

Autor

hk/h

Ministar regionalnoga razvoja i fondova EU Šime Erlić rekao je u petak kako Hrvatsku do 2030. godine vidi među najrazvijenijim zemljama članicama EU i zemljama svijeta dok su oporbeni zastupnici upozorili na pad standarda i rekordnu inflaciju.

19.05.2023. u 14:23
Ispiši članak

"Do 2030. godine vidim nas uz bok najrazvijenijih, samoj svjetskoj eliti. Među najrazvijenijim zemljama članicama EU a samim tim i među najrazvijenijim zemljama svijeta", rekao je Erlić u Hrvatskom saboru tijekom rasprave o godišnjem izviješću o provedbi Nacionalne razvojne strategije Hrvatske do 2030.

Time je odgovorio IDS-ovom Emilu Dausu kojeg je zanimalo kako oobno vidi Hrvatsku 2030. godine s obzirom na to da je Hrvatska postala društvo trgovine i usluga s malo proizvodnje kojem oko 20 posto BDP-a donosi turizam.

Erlić je istaknuo kako ih "objektivnih faktori" ohrabruju da to mogu ostvariti s obzirom na očekivani veliki investicijski potencijal te ulaganja u područja, poput zelenih politika, digitalizacije, socijalne skrbi, zdravstva i obrazovanja.

"Ogroman, nikad veći investicijski ciklus trenutno slijedi u Republici Hrvatskoj pogonjen i fondovima EU i drugim sredstvima. Za vjerovati je da će to stvoriti konkurentnije društvo, još bolje i kvalitetnije uvjete te standard s kojim će svaki stanovnik moći biti zadovoljan", poručio je.

Oporba: Živimo u 'paralelnoj stvarnosti i nekakvom la-la landu'

Oporba se brojnim replikama obrušila na podatke iz raspravljanog izvješća, ocjenjujući kako oni pokazuju da živimo u "paralelnoj stvarnosti i nekakvom la-la landu" te da vladajući ne vide kako ljudi u stvarnosti žive.

Oporbeni zastupnici ustrajali su u kritikama da standard pada, da su podaci manipulativni, da je 400.000 ljudi iselilo iz zemlje te da je u Hrvatskoj više od deset posto stranih radnika.

"Zar ne vidite kako ljudi u Hrvatskoj žive? Standard pada drugu godinu za redom, plaće i mirovine realno padaju, inflacija je nikad viša, cijena osnovnih životnih narasla je za 20 posto", rekao je Davor Bernardić (Socijaldemokrati) . 

Erlić mu je odgovorio da su u izvješću korišteni podaci temeljeni na europskoj metodologiji i statistici koji jasno pokazuju da je Hrvatska u prošloj godini imala duplo veći rast BDP-a, odnosno 6,3 posto u odnosu na tri posto koliki je europski prosjek.

Vezano uz iseljavanje iz Hrvatske, Erlić je kazao da se svake godine smanjuje. Pojasnio je da je iseljavanje bilo kontinuirano od ulaska u EU ali je u prošloj godini bilo neznatno.

Erlić je, na kritike Katarine Peović (Radnička fronta) da podaci o rastu BDP-a po glavi stanovnika pokazuju da smo u odnosu na sve usporedive zemlje rasli sporije osim Bugarske, ponovio kako cijela Europa priznaje da rastemo.

Erlićeve podatke o nikad većem rastu BDP-a oporba nazvala manipulacijom

"Pokazatelji su jasni i egzaktni. BDP raste u apsolutnom iznosu i nikada u povijesti nije bio veći nego je danas", ustvrdio je ministar.

SDP-ova Andrea Marić upozorila je da smo jako loši po podacima o zdravstvenom stanju nacije jer smo po smrtnosti od raka drugi najgori u EU, a Erlić je odgovorio da se kontinuirano sredstva fondova EU ulažu u zdravstveni sustav te je u svim županijama napravljen napredak vezano uz ulaganja u dnevne bolnice i  primarnu zdravstvenu zaštitu.

SDP-ov Siniša Hajdaš Dončić poručio je kako neće u srijedu sudjelovati na glasovanju o izvješću, tražeći da se podaci u njemu ujednače.  

Ljudi, ovo vam stvarno izgleda amaterski, poručio je vladajućima Božo Petrov (Most), prozvavši ih da su pokušali manipulirati podacima koji im ne odgovaraju.

Kada se uzme prezentacija izvješća s Vlade, grafikoni ne sadrže iste točke mjerenja, u jednom je jedna, u drugom druga, kazao je Petrov, tvrdeći da sve to stvara dojam jeftinog kazališnog komada.

Marko Pavić (HDZ) rekao je kako je fascinantno koliko oporba želi iskriviti podatke o rastu BDP-a, zaposlenosti i svega onog što Vlada dobro radi.

Istaknuo je da su druge zemlje imale deset godina više za korištenje sredstava iz fondova EU, ali se hrvatska minimalna plaća približava onoj u Češkoj i Slovačkoj te je premašila one u Bugarskoj i Rumunjskoj.

Komentari

VAŽNO Ako ne vidite komentare ne znači da smo ih zabranili ili ukinuli. Zahvaljujući pravilima Europske unije o privatnosti podataka treba napraviti sljedeće: 1. Logirati se na Facebook u ovom browseru i omogućiti korištenje kolačića (cookies). Logirati se možete ovdje: https://www.facebook.com/ 2. Uključiti third party cookies u svom browseru. Ako koristite Chrome to možete učiniti na chrome://settings/cookies. Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.