SKRAĆUJE ŽIVOTNI VIJEK

Onečišćenje zraka najveći okolišni rizik za zdravlje u Hrvatskoj: Vlada uputila izmjene Zakona

Autor

7dnevno/Mario Krušlin

Iako je zrak koji udišemo danas mnogo manje onečišćen nego prije nekoliko desetljeća, svake godine oko 300 000 ljudi u Europi prerano umre zbog onečišćenja zraka. Najmanje 253 tisuća ljudi u EU-u prerano je umrlo u 2021. zbog onečišćenja zraka, unatoč tome što se kvaliteta zraka povećala, pokazuju najnoviji podaci Europske agencije za okoliš (EEA).

08.07.2024. u 13:11
Ispiši članak

Prema podacima agencije, najmanje 253 tisuća ljudi prerano je umrlo 2021. godine zbog izloženosti lebdećim česticama PM2.5, koje u zraku koje smanjuju vidljivost i uzrokuju da zrak izgleda zamagljeno kada su razine iznad preporuka Svjetske zdravstvene organizacije (WHO).

Prekomjerno onečišćenje zraka, koje premašuje standarde EU-a, rašireno je u EU-u i često premašuje smjernice Svjetske zdravstvene organizacije, pokazuje izvješće EEA naslovljeno "Stanje kvalitete zraka u Europi 2023".

Poljoprivreda i potrošnja energije najveći izvori onečišćenja u zraku

Poljoprivreda i potrošnja energije najveći su izvori onečišćujućih tvari u zraku, a potonja je izvor više od 50 posto sitnih lebdećih čestica PM2.5, koje detektiraju sateliti i definiraju kao čestice promjera 2,5 mikrona ili manje. Međutim, broj preranih smrti zbog izloženosti PM2.5 pao je za 41 posto od 2005. do 2021. godine. Istodobno, dušikov dioksid je izazvao 52.000 preranih smrti, a izloženost ozonu 22.000, kaže agencija.

Analitičari agencije ističu da je onečišćenje zraka najveći okolišni rizik za zdravlje u Europi, "osobito u gradovima"; usprkos tome što su najveći zagađivači smanjili emisije. U 2021. 97 posto stanovnika urbanih područja bilo je izloženo koncentracijama sitnih lebdećih čestica (PM2,5), najštetnijoj onečišćujućoj tvari u zraku, višima od vrijednosti iz najnovijih smjernica Svjetske zdravstvene organizacije, pokazuju najnoviji podaci EEA.

Zakonodavstvom i mrežom za praćenje na razini EU-a nastoji se osigurati da onečišćenje bude ispod kritičnih vrijednosti te da je EU na dobrom putu da smanji onečišćenje zraka na razine koje se do 2050. više ne smatraju štetnima. Cilj smanjenja broja preuranjenih smrtnih slučajeva uzrokovanih onečišćenjem zraka vjerojatno će se ostvariti za 55 posto, a smanjenje bi moglo biti još veće te bi do 2030. moglo dosegnuti 66 posto, prema trenutačnim trendovima.

Samo sedam zemalja ispunjava međunarodne standarde kvalitete zraka

Sitne lebdeće čestice PM2,5 u zrak se ispuštaju izravno, uglavnom kao proizvod izgaranja fosilnih goriva ili biomase, ili nastaju kada međusobno reagiraju druge onečišćujuće tvari, poput dušikovih oksida, sumporova dioksida ili amonijaka. Ako se trend nastavi, očekuje se da će EU ostvariti cilj i do 2030. smanjiti broj preranih smrti za 55 posto, piše u izvješću.

Samo sedam zemalja ispunjava međunarodne standarde kvalitete zraka, a smrtonosno onečišćenje na nekim se područjima pogoršava zbog oporavka ekonomske aktivnosti i toksičnog utjecaja dima nastalog zbog velikih šumskih požara, pokazalo je novo izvješće IQAira, švicarske organizacije za mjerenje kvalitete zraka, koja podatke dobiva s više od 30.000 stanica širom svijeta.

Od 134 zemlje i regije obuhvaćene izvještajem, samo njih sedam – Australija, Estonija, Finska, karipska Grenada, Island, Mauricijus i Novi Zeland ispunjavaju ograničenja o sićušnim česticama koje u zrak emitiraju automobili, kamioni i industrijski procesi, a navedena su u smjernicama WHO.

Prosječni stanovnik Hrvatske živio bi jednu godinu dulje

Broj smrtnih slučajeva čiji je uzrok izloženost modernim zagađivačima, kao što su teški metali, poljoprivredne kemikalije i emisije fosilnih goriva brzo se povećava i od 2000. godine je porastao za 66 posto, upozorila je koautorica studije Rachael Kupka, izvršna direktorica Globalnog saveza za zdravlje i zagađenje sa sjedištem u New Yorku.

Kad bi svijet trajno smanjio te zagađivače u skladu s ograničenjima njihovih razina u zraku koje je utvrdila WHO, prosječna osoba bi dodala 2,3 godine na svoj očekivani životni vijek, a u Hrvatskoj bi prosječni stanovnik dobio 0,97 godina života.

Zagađenje zraka opasnije je za zdravlje prosječne osobe na Zemlji od pušenja ili alkohola, pokazalo je istraživanje Instituta za energetsku politiku Sveučilišta u Chicagu (EPIC).

Njegovo godišnje izvješće o kvaliteti života vezanoj uz zagađenje zraka Air Quality Life Index (AQLI) pokazalo je da onečišćenje zraka finim česticama poput onih iz ispušnih plinova vozila i industrije, šumskih požara i još mnogo toga ostaje "najveća vanjska prijetnja javnom zdravlju".

Ipak, financiranje za suočavanje s tim izazovom djelić je iznosa namijenjenog borbi protiv zaraznih bolesti, a cijeli afrički kontinent dobiva manje od 300.000 dolara za borbu protiv onečišćenja zraka, navodi se u istraživanju EPIC-a.

Parlament pozdravio predanost europskog zelenog plana reviziji standarda kvalitete zraka

Europski parlament je imao odlučujuću ulogu pri oblikovanju napredne ekološke politike za suzbijanje onečišćenja zraka, pa je primjerice nakon što je u SAD-u otkriveno da je grupa Volkswagen koristila softver za varanje na ispitivanjima kako bi se prikazale niže emisije NOX, osnovao privremeni istražni odbor za mjerenja emisija u automobilskom sektoru (EMIS), da bi analizirao taj slučaj.

Parlament je države članice i proizvođače automobila pozvao na odgovornost te ih potaknuo da nadograde ili povuku s tržišta automobile koji znatno onečišćuju, navodi se u završnom izvješću EP-a iz 2017. godine. EP je 25. ožujka 2021. usvojio rezoluciju o provedbi direktiva o kvaliteti zraka.

Europski standardi kvalitete zraka samo su djelomično uspješni, naglasio je Parlament u rezoluciji. Također je u njoj pozdravio predanost europskog zelenog plana reviziji standarda kvalitete zraka u skladu s trenutačnim referentnim razinama WHO-a. Komisija i države članice trebaju procijeniti učinkovitost postojećeg zakonodavstva o emisijama, poziva se u rezoluciji.

EP traži da se što prije uspostavi skup minimalnih zahtjeva i najboljih praksi za pripremu i provedbu planova za kvalitetu zraka u državama članicama, te je u rujnu 2023. usvojio stajalište o revidiranom zakonodavstvu osmišljenom za poboljšanje kvalitete zraka u cijeloj Uniji.

Naime, u cilju zaštite ljudskog zdravlja, prirodnih ekosustava i biološke raznolikosti od onečišćenja zraka, Parlament je predložio strože ciljeve za različite onečišćujuće tvari u usporedbi s početnim preporukama Komisije.

Onečišćenje zraka također negativno utječe na kvalitetu vode i tla

Vlada RH je u Sabor uputila izmjene Zakona o zaštiti zraka, kojim se dopunjuju odredbe vezane uz provedbu inspekcijskog nadzora pomorskog objekta od inspekcije sigurnosti plovidbe i to u nadzoru dijela dokumentacije koju zapovjednik pomorskog objekta mora voditi vezano uz način korištenja metoda smanjenja emisija, izjavila je ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković.

Onečišćenje zraka također negativno utječe na kvalitetu vode i tla te nanosi štetu ekosustavima, primjerice eutrofikacijom (prekomjernim lučenjem dušika) i kiselim kišama, stoga su zahvaćeni poljoprivreda i šume te građevni materijali i zgrade.

Uvode se i prekršajne odredbe u dijelu koji se odnosi na kažnjavanje odgovornih osoba na pomorskom objektu, navela je resorna ministrica.

Onečišćenje zraka može prouzročiti kardiovaskularne i respiratorne bolesti i rak te je glavni uzrok prerane smrti povezane s okolišem u EU-u. Naime, neke onečišćujuće tvari, kao što su arsen, kadmij, nikal i policiklički aromatski ugljikovodici, genotoksične su i kancerogene za ljude te su sposobne uzrokovati rak tako što izravno mijenjaju genetski materijal ciljnih stanica.

Definiraju se i pravne osobe koje mogu provoditi izradu akcijskih planova za poboljšanje zraka, a dodatno se određuje i obveznik koji je izvršno tijelo jedinica lokalne samouprave, koji mora osigurati provedbu odluke o mjerama posebne namjene, te se donosi pravni temelj za nove podzakonske propise, kojima će se osigurati provedba kompletne evidencije i praćenja emisija onečišćujućih tvari u zrak iz motora, dodala je resorna ministrica Marija Vučković.

*Tekst je nastao u okviru projekta "Zelenim koracima do zaštite okoliša" kojeg je financijski podržala Agencija za elektroničke medije sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

Komentari

VAŽNO Ako ne vidite komentare ne znači da smo ih zabranili ili ukinuli. Zahvaljujući pravilima Europske unije o privatnosti podataka treba napraviti sljedeće: 1. Logirati se na Facebook u ovom browseru i omogućiti korištenje kolačića (cookies). Logirati se možete ovdje: https://www.facebook.com/ 2. Uključiti third party cookies u svom browseru. Ako koristite Chrome to možete učiniti na chrome://settings/cookies. Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.