javna rasprava
Omišalj: Lokalna zajednica očekuje da će LNG terminal koristiti stanovnicima Krka
Lokalna zajednica očekuje da projekt plutajućeg LNG terminala na otoku Krku ne bude štetan za okoliš i da koristi njenim stanovnicima, a tvrtka LNG Hrvatska će tijekom javne rasprave o Studiji o utjecaju na okoliš za plutajući LNG terminal sve važne podatke staviti na raspolaganje i odgovoriti na sva pitanja, naglašeno je u petak nakon sastanka župana Zlatka Komadine, načelnice Omišlja Mirele Ahmetović i direktora tvrtke LNG Hrvatska Gorana Frančića.
Javna rasprava o Studiji utjecaja na okoliš za plutajući LNG terminal na otoku Krku počela je 30. listopada, trajat će do 28. studenoga, a javno izlaganje studije predviđeno je 15. studenoga u Omišlju.
Razumijemo državne potrebe za diverzifikacijom i sigurnosti opskrbe plinom, ali isto tako smo odgovorni za prostor, rekao je župan Komadina te dodao da mora biti dokazana neutralnost projekta za okoliš i odgovarajuća ekonomska korist za lokalnu i regionalnu zajednicu.
O plutajućem LNG terminalu vjerojatno će se raspravljati na sjednici Županijske skupštine 23. studenoga, u rokovima javne rasprave, najavio je.
Komadina je naglasio da Županija mora dobiti odgovore o neutralnosti štetnih utjecaja na okoliš te da se nisu unaprijed opredijelili ni za niti protiv projekta, dok ne dobiju sve odgovore.
"Temeljem onoga što smo dosad čuli, nemamo razloga biti 'za' dok ne vidimo promjene koje se moraju dogoditi, među ostalim, i u smislu koristi za lokalnu zajednicu", naglasio je.
Spomenuo je pritom primjer Općine Viškovo, koja će, budući da je na njenom području izgrađen Županijski centar za gospodarenje otpadom, dobivati oko pet milijuna kuna na godinu, dok će Omišalj, po dosadašnjim zakonskim odredbama, dobivati samo 400.000 kuna, što je, smatra, neprimjereno.
Načelnica Omišlja Mirela Ahmetović rekla je da joj je drago da se o projektu ipak počelo intenzivno razgovarati te dodala da u Omišlju apsolutno podržavaju svaki strateški projekt RH, dok god je na korist stanovnicima Omišlja i ne narušava prirodno i strateško opredjeljenje te općine i otoka Krka za turizam i ekologiju. Izrazila je nadu da će se razgovori nastaviti te da će se potrebe i zahtjevi stanovnika prepoznati prije realizacije projekta.
O plutajućem LNG terminalu na Krku još i javno izlaganje, dva okrugla stola...
Direktor tvrtke LNG Hrvatska Goran Frančić ocijenio je da je komunikacija između projekta i lokalne sredine izuzetno važna pa će se održati i javno izlaganje te dva okrugla stola, u Omišlju i Njivicama. Uz to, na sjednici Županijske skupštine bit će predstavljen projekt i zaključci studije utjecaja na okoliš.
Na novinarsko pitanje o primjedbama udruge Eko Kvarner iz koje su upozorili da je rok za javnu raspravu prekratak te da studiju treba objaviti na Internetu, Frančić je rekao da Uredba o procjeni utjecaja na okoliš propisuje proceduru te da je tu uredbu primijenilo i Ministarstvo zaštite okoliša, koje je predložilo održavanje javne rasprave.
Od strane projekta, mogu se obvezati da ćemo sve bitne podatke staviti na raspolaganje, a studiju objaviti na stranicama LNG Hrvatska, rekao je.
Na pitanje vezano uz tehnološki proces odnosno uplinjavanje na terminalu i mogućem rashlađivanju mora, Frančić je odgovorio da je prethodno planirani projekt LNG terminala predviđao istu tehnologiju zagrijavanja, samo na drugoj vrsti uređaja, odnosno da se morskom vodom grije ohlađeni LNG, koji je u tekućem stanju.
Morska voda se, ohlađena za najviše 7 stupnjeva, vraća unatrag u more i taj isti princip bi se sada koristio i na brodu, tj. plutajućem LNG terminalu, pojasnio je.
Naglasio je da ispuštanje ohlađene vode ne znači da će se na mjestu ispuštanja dogoditi smrzavanje mora ili organizama te dodao da će, već na 300 metara od mjesta ispuštanja, more biti jednake temperature kao i u okolišu.
Frančić je napomenuo da bi korištenje plina za zagrijavanje izuzetno povećalo trošak usluge i da tržište to ne bi moglo prihvatiti.
To je bio jedan od glavnih razloga da se vratimo na prvu fazu projekta i plutajuće rješenje, naveo je i dodao da korištenje mora daje ekonomski puno povoljniju situaciju iskorištavanja LNG terminala, ali i da brod ima obje opcije, onu u kojoj dolazi do emisije plinova sagorijevanja u okoliš, ali i da može koristi morsku vodu, rekao je.
Frančić: Spremni smo na produljenje javne rasprave, no postoje obveze i rokovi
Govoreći o produljenju roka javne rasprave, Frančić je izvijestio kako o tome odlučuje Ministarstvo zaštite okoliša te da će LNG Hrvatska u razdoblju javne rasprave dati sve informacije i odgovore, ali i da su, bude li to zatraženo, spremni i za produljenje roka.
Upozorio je, međutim, da treba imati u vidu da postoje rokovi, obveze prema potencijalnim partnerima kroz zakup kapaciteta koji je u tijeku te da se previđa termin početka rada terminala. Svaka odgoda i produljenje bilo kojeg koraka u razvoju projekta moglo bi dovesti do kasnijeg početka rada, dodao je.
Po riječima Frančića, sve pripremne i tehničke aktivnosti na projektiranjima, dozvolama, zakupu kapaciteta, tenderima za kupnju broda, izgradnji pristana i zatvaranju financijske konstrukcije provest će se do kraja prvog kvartala 2018. Tada će se donijeti konačna investicijska odluka, a potom će, na proljeće, nakon što bi i građevinska dozvola trebala biti pravomoćna, početi radovi.
Radovi na izgradnji pristana, instalacija na pristanu i priključnog plinovoda bit će završeni do kraja 2019., kada na pristan dolazi brod koji će u međuvremenu biti kupljen, a prvi plin bi trebao ići u sustav u početku 2020., rekao je.
Komentari
VAŽNO Ako ne vidite komentare ne znači da smo ih zabranili ili ukinuli. Zahvaljujući pravilima Europske unije o privatnosti podataka treba napraviti sljedeće: 1. Logirati se na Facebook u ovom browseru i omogućiti korištenje kolačića (cookies). Logirati se možete ovdje: https://www.facebook.com/ 2. Uključiti third party cookies u svom browseru. Ako koristite Chrome to možete učiniti na chrome://settings/cookies. Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.