Okrugli stol: hrvatskom jeziku potrebna je regulativa, ali s mjerom

U uvodnom izlaganju ravnatelj IHJJ-a Željko Jozić podsjetio je kako uporaba hrvatskoga jezika u radnim odnosima nije propisana u Zakonu o radu te dodao kako ne postoji ni poseban zakon o hrvatskome jeziku. Kako je sve veći broj tvrtka u stranome vlasništvu, ponegdje se traži da se komunikacija ili dio komunikacije odvija na stranome, a ne na hrvatskome jeziku, čak i s onim radnicima kojima strani jezik nije bio uvjet za posao, naglasio je dodavši kako se postavlja pitanje imaju li tvrtke pravo uporabu stranoga jezika uvesti u radne odnose u Hrvatskoj te ima li tu ikakvih, makar neizravnih ograničenja u zakonu te treba li zakonom propisati uporabu hrvatskoga jezika u radnim odnosima.

Jozić je napomenuo kako je jezik duhovna legitimacija svakoga naroda te dodao kako Hrvati još od srednjovjekovnih zapisa svoj jezik izjednačavaju s narodom.

Podsjetio je na višestoljetnu borbu za samostojnost hrvatskoga jezika te ocijenio kako se unatoč svim dosadašnjim pritiscima hrvatski jezik ipak uspio održati. Od početka devedesetih godina hrvatski se jezik slobodno razvija, rekao je dodavši kako je u međuvremenu postao 24 službeni jezik Europske unije.

Naglasio je kako proces globalizacije nastoji u prvi plan staviti engleski jezik, koji postaje jezik globalne komunikacije. Ta dominacija engleskoga jezika dovodi do sve veće zabrinutosti pojedinih naroda za vlastite nacionalne jezike, rekao je dodavši kako su pojedine države Europske unije zakonski regulirale položaje i uporabu svojih nacionalnih jezika.

Jozić je podsjetio i na poglede o položaju hrvatskoga jezika u Hrvatskoj te ih sažeo u zajedničko stajalište kako je i hrvatskom jeziku "potreban neki oblik regulative, ali s mjerom".

Smatra da Ustavna odredba nije dovoljna za reguliranje uporabe hrvatskoga jezika. To trebaju regulirati zakonski i podzakonski akti, napomenuo je dodavši kako treba otvoriti javnu raspravu i dijalog o tomu, treba li nam zakon o javnoj uporabi hrvatskoga jezika.

Urednik časopisa "Radno pravo" Krešimir Rožman naveo je praktične upite pojedinih tvrtki o tomu mogu li uvesti engleski jezik u javnu uporabu. Akti koji govore o pravima radnika trebali bi im biti razumljivi, rekao je dodavši kako bi u protivnom mogli trpjeti posljedice.

Također i evidencija koja se vodi o radnicima trebala bi biti na hrvatskom jeziku, ocijenio je Rožman dodavši kako o tomu još uvijek nemamo zakonski reguliran status.

Naglasio je kako bi briga za hrvatski jezik trebala biti iznad političkih opredjeljivanja. U radnim odnosima se također pojavljuju problemi jezika, napomenuo je Rožman dodavši kako bi se neka pitanja uporabe jezika, ako ne budu pravodobno regulirana mogla kasnije teško mijenjati.

Viktor Gotovac s Pravnoga fakulteta u Zagrebu naglasio je kako je radno pravo bilo izloženo utjecaju drugoga jezika te ustvrdio da će nakon ulaska Hrvatske u EU takvoga odnosa biti još više.

Gotovac smatra kako primarno pitanje same norme pravnoga jezika, koji, kako je rekao, ponekad i sami pravnici ne razumiju.

Po riječima predsjednika Hrvatskoga nezavisnog sindikata Krešimira Severa zakon o radnom pravu se ne bavi pitanjem uporabe hrvatskoga jezika, o čemu je trebalo povesti računa. Ocijenio je kako javni mediji, a pogotvo televizija i radio imaju pogrešan pristup prema hrvatskom jeziku.

Naveo je i primjer tvrtke Ina, koja je nakon privatizacije svoje akte imala na engleskom jeziku te naglasio kako je Ina danas uređen sustav u kojem se komunicira na hrvatskom jeziku. Podsjetio je i na dobar primjer tvrtke Bina-Istra u kojoj se također komunicira na hrvatskome.

"Bilo bi važno jednim zakonom o jeziku regulirati uporabu hrvatskoga jezika i u radnom pravu", ocijenio je Sever.

Filozof Jure Zovko, koji je nastupio u ime HDZ-ova Odbora za znanost, istaknuo je kako HDZ inzistira na depolitizaciji jezika.

Milica Mihaljević s IHJJ govorila je o odgovarajućoj zamjeni anglizama hrvatskim riječima te mrežnim stranicama IHJJ, na kojima se može pronaći pomoć i savjet i za uporabu pojedinih riječi.

Maja Bratanić podsjetila je na hrvatske prijevode europske pravne stečevine, koja je, kako smatra, podigla ugled hrvatskoga jezika. Treba pragmatično obrađivati procese ulaska anglizama u hrvatski jezik, napomenula je dodavši kako korisnicima može pomoći terminološka baza IHJJ.

Ustvrdila je kako je za razvoj terminološke baze potreba angažman šire zajednice te naglasila kako treba poticati na pozitivan način i utjecaje međunarodnih korporacija.