Ogromne kazne čekaju hrvatske internet ratnike za govor mržnje: Postoje tri načina

HAKOM, nakon očekivanog usvajanja zakona o provedbi EU akta u Saboru, treba donijeti i pravilnike među kojima je i onaj o dodjeljivanju statusa "pouzdanih prijavitelja" – hrvatskih institucija, organizacija ili udruga mjerodavnih u određivanju što je, primjerice, govor mržnje, širenje lažnih vijesti i dezinformacija i štetni sadržaj za djecu i maloljetnike na internetu.

Kako ističu u HAKOM-u, dio njihove zadaće koordinatora jest da "agregira" rad nadležnih institucija koje izdaju naloge za djelovanje protiv nezakonitog sadržaja na internetu – DORH, MUP, Državni inspektorat, Carinska uprava, Ministarstvo zdravstva i, naročito u slučaju govora mržnje, – Agencija za elektroničke medije (AEM) te da njihova objedinjena izvješća dostavlja Europskoj komisiji.

Osim toga, HAKOM će moći internetskim platformama i njihovim ovlaštenim osobama u slučajevima nepoštivanja zakona izricati kazne od 6 630 do 66.360 eura.

FOTO: Pixabay

Uklanja se dječja pornografija

Pritom naglašavaju da postoje tri načina uklanjanja nezakonitog sadržaja na internetu. Prvi je kada internetska platforma to radi samoinicijativno na temelju svojih algoritama i mjera koje je poduzela na temelju procjene sistemskih rizika te je sama "prepoznala" i uklonila nezakoniti sadržaj.

"Već sada dosta dobro djeluju algoritmi koji se odnose na uklanjanje nezakonitog sadržaja vezanih za autorska prava, kao i za prepoznavanje i uklanjanje dječje pornografije", ističe Domagoj Maričić, pomoćnik ravnatelja HAKOM-a u razgovoru za Hinu.

Drugi način "čišćenja" interneta je putem naloga već navedenih nadležnih hrvatskih institucija. Ti nalozi su formalni i oni se upućuju direktno platformi, neovisno o državi u kojoj su registrirane, odnosno njezinom predstavniku. Platforma je obavezna po tome postupiti i obavijestiti HAKOM.

FOTO: Pixabay

Pouzdani prijavitelji protiv dezinformacija

Maričić posebno pojašnjava i treći pristup preko pouzdanih prijavitelja kojima se treba dodijeliti status, ali tek na temelju njihove prijave HAKOM-u nakon usvajanja zakona. "Budući da ne postoji centralno tijelo koje bi pratilo sve nezakonite sadržaje na internetu, postoje pouzdani prijavitelji koji su vrlo široko definirani – od tijela javne vlasti pa do udruga koje se bave time i znaju kako prepoznati nezakoniti sadržaj", ističe Maričić.

Platforma po prijavi pouzdanog prijavitelja prioritetno miče sadržaj, a postoje li prigovori na rad tog prijavitelja – utvrđivat će se je li taj prijavitelj možda zloupotrebljava svoju ulogu. Posebna pozornost šire, ali i stručne hrvatske javnosti dosad je bila usmjerena na uklanjanje dezinformacijskih kampanja, lažnih vijesti, kao i stranačkih botova u izbornim kampanjama.

"Sljedeći nam je korak sastanak s Državnim izbornim povjerenstvom i uspostava protokola u slučaju prepoznavanja dezinformacija – tko koga obavještava i na koji način te koje su platforme prepoznate da se na njima generira takav nezakoniti sadržaj, ističe Lidija Antonić, pravnica HAKOM-a.

FOTO: HINA/ Lana Slivar Dominić

Uklanjaju se sadržaji Mladeži HDZ-a s društvenih mreža

Nedavno je, dodaje, održan i sastanak Nacionalne mreže suradnje gdje se o tome raspravljalo i s predstavnicima Ureda Vijeća za nacionalnu sigurnost (UVNS), Agencije za zaštitu osobnih podataka (AZOP), CARNET-a, Agencije za elektroničke medije (AEM-a), Državnog izbornog povjerenstva, MUP-a, Zavoda za sigurnost informacijskih sustava (ZSIS), SDURDD-a i Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije.

Pritom u HAKOM-u napominju da je EU Akt o digitalnim uslugama (DSA) u Hrvatskoj već u primjeni ističući da je Meta u svibnju s Facebooka i Instagrama uklonila oko 150 lažnih profila povezanih s članovima Mladeži HDZ-a na temelju prijave Gonga. "Meta primjenjuje DSA i Meta doživljava Gong već kao neku vrstu pouzdanog prijavitelja. S obzirom na njihov dugogodišnji rejting pratitelja izbora, ne vidimo zašto Gong, primjerice, ne bi i uskoro zadovoljio status pouzdanog prijavitelja", ističe Maričić.

Naglašava i da će oko suzbijanja dezinformacija i lažnih vijesti na internetu, govora mržnje i štetnog sadržaja za djecu biti potreban i doprinos javnih institucija, nevladinih organizacija i fact-checkera kao pouzdanih prijavitelja. "Mi ne možemo imenovati tko će biti pouzdani prijavitelj ako ne dobijemo prijavu zainteresiranih. Interes postoji, naročito za zaštitu djece i maloljetnika. A princip djelovanja je jednostavan - sve što je nezakonito offline, nezakonito je i online", zaključuje Antonić.

FOTO: Pixabay

Zaštita djece od seksualnog zlostavljanja na Internetu

Postojanje interesa za dobivanje statusa pouzdanog prijavitelja Hini su potvrdili iz Centra za sigurniji internet (CSI), vodeće hrvatske organizacije u području zaštite djece od zlostavljanja i seksualnog iskorištavanja putem interneta. 

"Aktivno se zalažemo za dodjeljivanje statusa "trusted flaggers" našem Centru u skladu s predloženim zakonom te je ta mogućnost već više puta bila temom naših razgovoraa s HAKOM-om. Suradnja na ovoj razini uvelike bi pridonijela stvaranju sigurnijeg internetskog okruženja za djecu i mlade", kazali su iz CSI.

No, s druge strane, iz Ureda pravobraniteljice za djecu, poručili su kako očekuju da će primjena akta doprinijeti visokoj razini zaštite maloljetnika na internetu, ali i da "Ured pravobranitelja za djecu trenutno nema nikakvu informaciju o mogućoj suradnji s HAKOM-om vezano za regulaciju sadržaja na internetu.

FOTO: Pixabay

Koja je granica između slobode izražavanja i govora mržnje?

O suzbijanju govora mržnje i dezinformacija na internetu oglasio se i Ured pučke pravobraniteljice ističući da prijedlog zakona ništa detaljnije ne govori o dodatnim uvjetima za pouzdane prijavitelje.

"Jedno od ključnih pitanja bit će granica između slobode izražavanja i govora mržnje te povezana sloboda informiranja, ali i pravo na djelotvoran pravni lijek, pravo na privatnost, kao i problem dezinformacija. Mi ćemo osim fokusa na ljudska prava sve promatrati i kroz prizmu vladavine prava u Hrvatskoj", zaključuju u uredu. Ocjenjuju i da "trenutno nije dovoljno jasno tko, što i kako treba raditi" pa je to potrebno jasno propisati za drugo čitanje prijedloga zakona.

Političari će snositi odgovornost za govor mržnje na društvenim mrežama: Moraju brisati komentare

Zaključno, o suradnji s HAKOM-om oglasio se i AEM, koji je dosad jedini imao zakonsku obavezu odlučivati što je govor mržnje u medijima, a i nositelj je projekta hrvatske mreže fact-checkera - provjeravatelja točnosti informacija. "Modaliteti suradnje HAKOM-a i Agencije za elektroničke medije vezane uz provedbu Akta o digitalnim uslugama su u fazi definiranja. Podrobnije informacije bit će objavljene čim budu poznate", odgovorili su iz AEM-a.