O PREDNOSTI NATO-A

Ogorec: Srbija se postupno profilira kao ozbiljna vojna sila na jugoistoku Europe

Autor

mo/Davor Ivanković/Večernji list

Posljednjih nekoliko godina zemlje članice NATO-a, a sada ih ima 29, u pravilu značajnije podižu vojnu potrošnju, naročito nakon učestalih kritika iz SAD-a, koje su se na posljednjem summitu ministara obrana članica već pretvorile u poluultimatum. SAD je svim članicama koje još nisu dosegnule ciljnu stopu od dva posto BDP-a kao minimum izdvajanja za vojsku dao rok od šest tjedana da konkretno, na papiru, navedu kako će dosegnuti tu razinu.

 

28.10.2019. u 19:35
Ispiši članak

Ljestvicu, naravno, predvodi SAD s 3,42% BDP-a, slijedi Grčka s 2,24%, Estonija se popela na 2,13%, kao i Velika Britanija. Rumunjska je narasla strelovito, s 1,4 na 2,04%, Poljska i Letonija su na 2,1%. Litva je blizu, na 1,98%, Turska na 1,89%, Francuska 1,84%, pa slijedi Hrvatska s 1,75% (do ožujka bilo je to oko 1,30%, no uračunavanjem troškova vojnih mirovina naraslo je na 1,75%). Do nas je Slovačka s 1,74%, slijede Norveška s 1,70%, Crna Gora 1,65%, Bugarska 1,61%, Portugal 1,41%, Njemačka 1,36%, Nizozemska i Danska 1,35%, Kanada 1,27%, Albanija 1,26%, Italija 1,22%, Mađarska 1,21%, Češka 1,19%, Slovenija 1,04%, Belgija 0,93%, Španjolska 0,92%, a uvjerljivo je posljednji (i najbogatiji) Luksemburg s 0,55%. Poluultimatum NATO-a i SAD-a očito znači da se mijenjaju pravila i "igra" postaje ozbiljnija za članice saveza.

Stvaranje nove paradigme moći između SAD-a, Rusije i Kine znači i novo redefiniranje NATO-a. SAD više ne želi biti besplatni vojni i sigurnosni patron europskim zemljama.

Stručnjak za sigurnost Marinko Ogorec zasad ne vjeruje da će se odmah pred članice staviti alternativa ili 2% BDP-a za vojsku ili van iz NATO-a, no kaže da prijelazno razdoblje neće biti dugo i da hrvatsko državno i vojno čelništvo o tome mora itekako voditi računa te biti svjesno obveza koje će proizlaziti iz dokumenta koji će za šest tjedana podastrijeti NATO-u. Istodobno, Srbija je u zadnje tri godine znatno povećala vojni proračun, ugovorila značajne i kvalitetne vojne nabave novih sustava te suradnju s Rusijom i Kinom, a brzo obnavlja i domaću vojnu proizvodnju, s jasnim ciljem da opet postane vojno dominantna na jugoistoku Europe, priznajući da je samo Rumunjska jača.

Ogorec potvrđuje da se Srbija postupno profilira kao ozbiljna vojna sila na jugoistoku Europe, o čemu se razmjerno malo piše ili govori u relevantnim društvenim i medijskim krugovima kod nas. Srpska suradnja s Rusijom je vrlo intenzivna, pri čemu je potrebno naglasiti da je uz Bjelorusiju Srbija jedina europska država koja je pristupila ruskom ODKB-u, savezu za kolektivnu sigurnost, doduše na razini promatrača, ali s tom vojno-političkom asocijacijom redovito sudjeluje u zajedničkim vježbama, piše  Večernji list

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.