'OVAJ PROCES MOŽE TRAJATI UNEDOGLED'

Odvjetnica Nevenka Mrčela o LGBT paru kojemu je odbijeno udomljavanje: 'Ako ispunjavaju sve uvjete, prekršena su njihova prava'

Autor

Andrea Latinović

Udruga Dugine obitelji, koja okuplja LGBTI roditelje i one koji to žele postati, upozorila je u utorak, 28. siječnja kao je Centar za socijalnu skrb Zagreb odbio zahtjev dvojice životnih partnera za udomljavanjem usprkos presudi Upravnog suda koja im to dopušta.

28.01.2020. u 20:43
Ispiši članak

"Iako je Upravni sud u prosincu 2019. godine presudio da Ivo Šegota i Mladen Kožić, životni partneri koji žele postati udomitelji, imaju potpuno pravo u svojoj namjeri i kako ne bi smjeli biti diskriminirani u tom postupku, nadležni Centar za socijalnu skrb Zagreb oglušio se na presudu suda i ponovno odbacio zahtjev koji su podnijeli. Udruga smatra nečuvenim postupanje Centra koji je postupio kao da presuda Upravnog suda ne postoji", piše u priopćenju Udruge.

Što se, zapravo, dogodilo u ovom slučaju i je li prekršena odluka Upravnoga suda, tema je o kojoj smo razgovarali s jednom od najpoznatijih i najuglednijih zagrebačkih, ali i hrvatskih odvjetnica, Nevenkom Mrčelom.

Je li Centar za socijalnu skrb zapravo prekršio odluku Upravnoga suda koji je dopustio postupak udomljavanja od strane LGBT partnera?

Bez rješenja Centra za socijalnu skrb pred sobom ne mogu govoriti o tome je li CZSS prekršio odluku Upravnog suda ili ne, jer ne znam što je Centar naveo kao razlog odbijanja. Ono što mogu reći je da je sukladno članku 81. Zakona o upravnim sporovima tuženik, u ovom slučaju bi to bio CZSS, pri izvršenju presude Upravnog suda obvezan postupiti sukladno izreci presude, pri čemu je vezan pravnim shvaćanjem i primjedbama suda.

Ivan Šegota i Mladen Kožić sada se mogu žaliti Ministarstvu za demografiju. Je li to uobičajeni postupak?

Da, to je uobičajen postupak. Upravno tijelo je prvostupanjsko tijelo, Ministarstvo je drugostupanjsko tijelo, a nakon odluke drugostupanjskog tijela po žalbi, stranke imaju pravo podnijeti upravnu tužbu Upravnom sudu. Protiv prvostupanjske odluke dopuštena je žalba drugostupanjskom organu, u ovom slučaju Ministarstvu demografije. Protiv rješenja Ministarstva nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor. Tužitelj je oštećena osoba, a tuženik je tijelo koje je donijelo odluku.

Ima li propusta u ovom slučaju?

Kao što sam već navela, bez uvida u cijeli predmet ne mogu decidirano odgovoriti na ovo pitanje, ali načelno mogu reći da je donošenjem ovakvog rješenja CZSS ''natjerao'' stranke da opet prođu kroz cijeli postupak (žalba na rješenje, upravna tužba) te da, ako Upravni sud donese ponovno istovjetnu odluku, CZSS može bez posljedica i po treći put donijeti rješenje kojim ih odbija. I tako unedogled. Međutim, postoji mogućnost i da Upravni sud preinači rješenje Ministarstva i odluku Centra i sam donese drugačiju odluku.

Jesu li time ozbiljno prekršena ljudska prava pripadnika LGBT zajednice?

Ako stranke ispunjavaju sve ostale uvjete za udomiteljstvo, a Centar im je zahtjev odbacio isključivo zbog njihove spolne orijentacije, onda su definitivno prekršena njihova prava i povrijeđene su odredbe Zakona o suzbijanju diskriminacije koji zabranjuje diskriminaciju po bilo kojoj osnovi pa tako i spolnoj orijentaciji. Članak 8. ovog Zakona propisuje da ta zabrana vrijedi, između ostaloga i za državna tijela i ostale institucije. Stranke u ovom postupku imaju i mogućnost, temeljem čl. 17. Zakona o suzbijanju diskriminacije, podnijeti posebnu tužbu Općinskog sudu radi utvrđenja je li Centar povrijedio njihovo pravo na jednako postupanje, odnosno, da postupak koji je poduzeo, ili propustio, može neposredno dovesti do povrede prava na jednako postupanje (tužba za utvrđenje diskriminacije).

Također, mogu tražiti i da se zabrani poduzimanje radnji kojima se krši ili može prekršiti tužiteljevo pravo na jednako postupanje, odnosno da se pokrenu postupci kojima se uklanja diskriminacija, ili njezine posljedice (tužba za zabranu ili otklanjanje diskriminacije).

Nadalje, mogu tražiti i da se nadoknadi imovinska i neimovinska šteta uzrokovana povredom prava zaštićenih ovim Zakonom (tužba za naknadu štete); da se presuda kojom je utvrđena povreda prava na jednako postupanje na trošak tuženika objavi u medijima.

No, dodatni problem predstavlja činjenica da trošak postupka, odnosno zastupanje tužitelja, snose sami tužitelji. Ali, u slučaju svih novčanih naknada koje bi Centar, odnosno, Ministarstvo moralo platiti radi gubitka spora, opet snosimo mi, budući da osoba koja je donijela nezakonito rješenje neće odgovarati osobno, već za naknadu štete odgovara njegov poslodavac.

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.