'SLALI SMO RADNIKE, OTIŠLI SU NAM LJUDI'

Održava se konferencija 'Gastarbajterska iseljenička poema – od stvarnosti do romantizma'

Autor

lb

Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu i Hrvatsko katoličko sveučilište organizirali su prvu međunarodnu znanstveno-stručnu konferenciju "Gastarbajterska iseljenička poema – od stvarnosti do romantizma".

19.10.2020. u 14:21
Ispiši članak

Skup se održava na Znanstveno-učilišnom kampusu Borongaj 19. i 20. listopada 2020. uz potporu i pokroviteljstvo Ministarstva znanosti i obrazovanje te Zaklade Konrad Adenauer. 

Prva je to konferencija takve tematike u Hrvatskoj i širem regionalnom okruženju, a glavni joj je cilj okupiti znanstvenike i stručnjake koji će različitim pristupima doprinijeti razumijevanju gastarbajterske problematike. 

Na početku konferencije sudionike je pozdravio dekan Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Pavo Barišić. Zahvalio je svima koji su dali svoj doprinos u održavanju ovoga jedinstvenoga skupa s izazovnom i nedovoljno istraženom temom. 

"Gastarbajterska poema nije samo puki egzodus. Gostujući radnici nisu ni gosti niti su puki radnici, kako im je neprilično skovano ime. To su ljudi sa svojim bremenitim sudbinama i ispunjenim životima koji iz zavičaja odlaze, ali se i vraćaju. O polustoljetnoj gastarbajterskoj epopeji, koja ima višestruko značenje, rječito govori izreka znamenitoga švicarskoga književnika i filozofa Maxa Frischa: "Pozivali smo radnike, a došli su nam ljudi." 

Ta izreka svjedoči o egzistencijalnim dramama naših ljudi, gostujućih radnika, koje su se odvijale u zemljama primateljicama, ponajviše Njemačkoj, Austriji i Švicarskoj. No u Hrvatskoj bismo taj ironični aforizam mogli parafrazirati izrekom: "Slali smo radnike, a otišli su nam ljudi", rekao je dekan prof. dr. sc. Barišić.

Hrvatski su iseljenički valovi tijekom cijeloga 20. te u prva dva desetljeća 21. stoljeća, u odnosu na druga zbivanja tijekom navedenoga razdoblja, bili uglavnom zaboravljena tema. Nije održan ni jedan znanstveni skup o iseljeničkim posebnostima tzv. "gastarbajterske ere"60-ih godina prošloga stoljeća, niti su znanstveno i stručno rasvijetljeni uzroci i posljedice iseljavanja na hrvatski gospodarski, prostorni, društveni, demografski i sveukupni razvoj. 

Rektor Hrvatskoga katoličkoga sveučilišta prof. dr. sc. Željko Tanjić osvrnuo se na značajnu ulogu crkve u gastarbajterskoj poemi. Naglasio je da su crkva i crkvene misije imale ključno značenje za očuvanje hrvatskoga identiteta, vjere i kulture gastarbajtera. Istaknuo je da je iseljavanje hrvatskih građana zaboravljena tema, a upravo će proučavanje iseljavanja naučiti nas na propuste koje činimo i koje smo činili.

Konferencija je organizirana u pet tematskih panel-rasprava koje pokrivaju demografske, povijesne, političke, gospodarske, sociološke, kulturne i srodne teme gastarbajterskoga razdoblja te dva on-line panela. Skup će tijekom dvodnevnoga programa okupiti ukupno 95 predavača s različitih institucija i iz različitih krajeva Hrvatske te 12 međunarodnih sudionika, od Europe do Australije i Južne Amerike. 

U ime organizatora sudionike je pozdravio voditelj Odsjeka za demografiju i hrvatsko iseljeništvo Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu doc. dr. sc. Stjepan Šterc.

Pročitao je emotivno autobiografsko pismo iz perspektive gastarbajtera. Kazao je da se nikada nije ozbiljnije raspravljalo o znanstvenoj, političkoj i strateškoj razini gastarbajtera te da je hrvatsko iseljeništvo voljelo idealizam, a ne komunizam. Završio je izlaganje ovim riječima:

"Zato želimo shvatiti i drugima pokazati kako je to ista naša Hrvatska. Bogatija za njihove vrijednosti koje želimo razumjeti i na njima graditi zajedničku budućnost, a ne mirno promatrati kako s njima nestajemo i mi."

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.