Održana javna tribina o mogućnostima prihvata stranih državljana

Ukupno 16 članova ovih obitelji dio je kvote od 1.583 osobe koje se Hrvatska obvezala prihvatiti putem Europskog programa premještanja i preseljenja iz Turske. Do sada je u Hrvatsku došlo ukupno 157 osoba.

Uz predstavnike javnih službi koje se bave integracijom migranata (zdravstvo, socijalna skrb, školstvo, Crveni križ...) sudjelovali su i predstavnici Brodsko-posavske županije i Grada Slavonskog Broda. Svoja iskustva u radu s migrantima podijelili su i stručnjaci iz službi koje su te poslove do sada radile na području Zagreba, gdje su migranti do sada bili smješteni.

"Trenutno istražujemo spremnost 30 lokalnih zajednica za prihvat stranih državljana i koji su stavovi građana. Uz Zagreb, za sada su osobe iz trećih zemalja smještene u Zadru (40 osoba) i u Slavonskom Brodu gdje je za sad smješteno 16 od planiranih 36 osoba. Časnici za vezu Ministarstva unutarnjih poslova obavljaju intervjue s osobama koje su iskazale spremnost za dolazak, one prolaze orijentacijska kulturna predavanja u kojima se spominje Hrvatska. Nakon toga daju svoj pristanak za preseljenje u Hrvatsku", rekla je za Hinu Danijela Gauba, pomoćnica ravnatelja Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade RH.

Na listi gradova potencijalnih primatelja migranata su: Sisak, Karlovac, Rijeka, Varaždin, Velika Gorica, Požega i drugi.

Smještaj osobama plaća Središnji državni ured za obnovu i zbrinjavanje, koji ima plan raspoloživih državnih stanova u koje će osobe biti smještene.

Migranti s istim pravima kao hrvatski građani, bez višeg stupnja potpore 

"Grad Slavonski Brod ima iskustvo primati osobe koje su u potrebi, ali ovo je ipak jedna nova i specifična situacija. Želimo okupiti sve snage kako bi bili dobri domaćini našim novim sugrađanima", rekla je Katica Jira, viša stručna suradnica iz Upravnog odjela za društvene djelatnosti Grada Slavonskog Broda koji ujedno pokriva i najveći dio aktivnosti koje će se provoditi s migrantima tijekom njihove integracije u zajednicu.

Socijalni radnik Domagoj Kronstein, predstojnik Podružnice Novi Zagreb Centra za socijalnu skrb Zagreb znatan dio svog predavanja posvetio je temi zbrinjavanja djece koja su na migrantskim putevima zatečena bez roditelja. Upozorio je na potrebu temeljitog pristupa toj ranjivoj skupini, da službe trebaju posebno voditi brigu o tome da se radi o djeci koja su na putu i po tri godine te su proživjela teške traume.

Na tribini je istaknuto kako će migranti u programu prilagodbe novoj zajednici biti sljedeće dvije godine. U tom razdoblju, uz podršku javnih službi, očekuje se da nauče jezik i osamostale se. Migranti koji dođu u Hrvatsku tijekom prolaska kroz program integracije imaju ista prava kao i hrvatski građani. Za neke od njih to će biti iznenađenje, jer je dio migranata koji je već došao u Hrvatsku očekivao viši stupanj potpore kroz sustav socijalne i druge skrbi. Pred stručnjacima koji budu s migrantima dolazili u susret jedan od izazova je upravo taj da ih uvjere kako ostvaruju ista prava kao i hrvatski državljani, rečeno je na tribini.