PROVELA AEM

Održan okrugli stol i predstavljanje Analize medijskog tretmana rodnog nasilja u Hrvatskoj na tri nacionalne televizije

Autor

ri

Analiza medijskog tretmana rodnog nasilja u Hrvatskoj na trima nacionalnim televizijama koju je provela Agencija za elektroničke medije predstavljena je u sklopu okruglog stola u kojem su sudjelovali brojni stručnjaci, znanstvenice i novinarke koji se bave ovom temom.

04.12.2018. u 15:59
Ispiši članak

Skup, koji je moderirala Anita Malenica, članica Vijeća za elektroničke medije, pozdravila je ministrica demografije, obitelji, mladih i socijalne politike Nada Murganić.

Uz nju, na okruglom su stolu govorile pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić, psihologinja, sociologinja i profesorica na Pravnom fakultetu dr. sc. Marina Ajduković te Daniela Petković, bivša voditeljica Caritasove kuće za žrtve obiteljskog nasilja. Katarina Periša Čakarun, urednica Odjela Informativno medijski servis HTV-a, Ksenija Kardum, direktorica Informativnog programa NOVA TV-a i Ana Brdarić Boljat, urednica i voditeljica na RTL televiziji, novinarke su koje se dugi niz godina bave ovom tematikom.

Analiza medijskog tretmana rodnog nasilja provedena je u sklopu Studije medijskog tretmana rodnog nasilja u Mediteranskom području emitiranja koju je inicirala radna skupina Žene i mediji koja djeluje u sklopu Mediteranske mreže regulatornih tijela (MNRA).

Cilj ove analize bio je preispitati medijsko pokrivanje rodnog nasilja. U tu svrhu analizirane su informativne emisije triju nacionalnih TV kuća, HRT, Nova TV d.d. i RTL Hrvatska d.o.o., emitirane u razdoblju od 1. ožujka 2018. do 31. svibnja 2018.

Metodologiju za provedbu ove analize razvio je katalonski regulator CAC te je ista bila prihvaćena od strane drugih članova radne skupine na tehničkoj radionici u Barceloni u travnju ove godine.

Rađena je kvantitativna i kvalitativna analiza emitiranog sadržaja posvećenog rodno uvjetovanom nasilju. Ukupno je zabilježeno 79 priloga koji su sadržajem bili vezani uz analiziranu temu rodno uvjetovanog nasilja. Najviše priloga zabilježeno je na Novoj TV, zatim slijede RTL Hrvatska i HRT. Televizija s najviše posvećenog vremena tematici je HRT, uz napomenu da je uvrštena Tema dana kao dodatak Denvniku 2.

Većina priloga emitirana je u glavnim dnevnim informativnim emisijama, ukupno 53 te u ostalim informativnim emisijama izvan prime-time termina, ukupno 26. Udio priloga o rodno uvjetovanom nasilju iznosi 5,59% u ukupnom trajanju svih praćenih emisija.

Pohvalan je sve češći način korištenja termina koji sugeriraju da se u slučaju nasilja nad ženama radi o rodno uvjetovanom nasilju, o društvenom problemu, a ne o privatnoj tragičnoj situaciji. S obzirom na analizirane podatke može se zaključiti da u praćenju rodno uvjetovanog nasilja postoji tendencija koja zabilježene slučajeve ne tretira kao izolirane pojave nego kao informacije od općeg interesa, zaključeno je.

Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić nositeljica je novog EU projekta "Izgradnja učinkovitije zaštite: promjena sustava za borbu protiv nasilja prema ženama" koji je realiziran u suradnji sa Ženskom sobom - Centrom za seksualna prava te pridruženim partnerima Hrvatskim novinarskim društvom, Pravosudnom akademijom i Policijskom akademijom. Predstavljajući projekt, naglasila je: "Rijetko se progovara o uzrocima i posljedicama nasilja prema ženama i femicida, rijetko se za izjave traže i citiraju stručnjaci/kinje koji/e se bave rodno uvjetovanim nasiljem, rijetko se propituje učinkovitost institucija u sprječavanju nasilja, zaštiti žrtava i sankcioniranju počinitelja. Izuzetno važno je da mediji poštuju dostojanstvo žrtve nasilja ili ubijene osobe i da ne koriste senzacionalističke izraze. Mediji imaju veliki društveni utjecaj te je tim važnije da budu svjesni važnosti senzibilnog izvještavanja o društvenom problemu rodno utemeljenog nasilja. U tu svrhu, u okviru ovog projekta, a u suradnji s medijskim djelatnicima/djelatnicama, razvijamo Medijski kodeks, vodič za rodno osjetljivo izvještavanje o nasilju prema ženama i femicidu".

Daniela Petković, bivša voditeljica Caritasove kuće za žrtve obiteljskog nasilja naglasila je: "Od 2008. godine do danas imali smo na smještaju 430 korisnika, među kojima je čak 244 djece. U Kući se započne rad sa tom djecom kako bi se prekinuo transgeneracijski prijenos nasilnog obrasca ponašanja u čemu je nužna suradnja odgojno obrazovnim ustanova i društva u cjelini kako i ta djeca u budućnosti ne bi postala žrtve ili nasilnici po obrascu koji su gledali u svojoj obitelji".

Prof. dr. sc. Marina Ajduković, psihologinja i sociologinja s Pravnog fakulteta: "Ponovljena nacionalna epidemiološka istraživanja s djecom i mladima od 11,13 i 16 godina pokazuju da dok se tjelesno zlostavljanje koje u obitelji doživljavaju dječaci smanjuje njihovim odrastanjem, tjelesno zlostavljanje koje doživljavaju djevojke u obitelji se povećava njihovim odrastanjem, tako da su djevojke u dobi od 16 godina u protekloj godini života, apsolutno i relativno gledajući, bile najizloženije tjelesnom zlostavljanju u obitelji, tj. svaka četvrta djevojka je doživjela u 'sigurnosti' doma udarce šakom, udarce nogom ili udarce po tijelu nekim predmetom…. Nesporno se radi o nasilju koje je povezano s rodom djeteta, a koje ima značajne posljedice po mentalno zdravlje djevojaka (depresivnosti, suicidalnost, traumatske simptome) ali i prijenos nasilnih obrazaca u druge bliske odnose. Krajnji je čas da se kao društvo suočimo s nasilnom stranom odgoja djevojka u Hrvatskoj te da iskoristimo sve na što nas obavezuje Konvencije Vijeće Europe o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji tzv. Istanbulska konvencija".

Uloga medija u senzibilizaciji i promjeni društvenih stavova o svakom, a posebice rodno uvjetovanom nasilju je nesporna. Smjernice za odgovorno ponašanje medija u tom području su nužne, no nužna je osobna odgovornost svakog pojedinca kad izvještava o slučajevima nasilja u obitelji. Kad se radi o najboljem interesu djece predlažem da si svatko tko o tome izvještava postavi pitanja 'Da li bi način na koji je prikazano nasilje u njegovoj obitelji to dijete odobrilo/odabralo jednoga dana kada kao odrasla osoba bude odlučivala o sebi i prikazu svojih roditelja i obitelji', dodano je.

Senka Sekulić Rebić, psihologinja u Ženskoj sobi izjavila je:

"Cilj medijskog izvještavanja o rodno uvjetovanom nasilju je nedvosmisleno pripisivanje odgovornosti za nasilje osobi koja ga je počinila; pripisivanje odgovornosti za procesuiranje nasilnog ponašanja i nasilnika nadležnim institucijama; i isticanje gradjanske odgovornosti i odgovornosti opće javnosti za smanjenje plodnog tla za rodno uvjetovano nasilje.

Rodno uvjetovano nasilje je sveprisutno, njegove žrtve su žene zbog pripisane rodne uloge i očekivanja koja se uz nju vezu, u njemu se ogleda bitno smanjena pozicija socijalne moći žena u odnosu na muškarce. Borba protiv njega je zajednička borba muskaraca i žena za sigurno i zdravo društvo u kojem svaka osoba ima prostor za ostvarenje svoje autonomije i potencijala".

 


 


 


 


 


 


 

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.