'Odnedavno dostupni izvori, ponajprije glavnoga Titova obavještajca Miškovića, pokazuju da su Tuđman i Holjevac začetnici hrvatskog nacionalnog pokreta'

Dvadesetak stručnjaka, između ostaloga, raspravljaju o ideji hrvatske državnosti u Tuđmanovim radovima, o Tuđmanu i peticijama za oslobađanje političkih zatvorenika, o Tuđmanu i Društvu književnika Hrvatske, njegovu djelovanju u Matici iseljenika Hrvatske te o Tuđmanu i hrvatskoj političkoj emigraciji.

Povjesničar Josip Mihaljević istaknuo je kako se hrvatski reformski pokret počeo razvijati 60-ih godina 20. stoljeća, a kulminirao je 1971. godine zahtjevom za redefinicijom položaja Hrvatske i Hrvata u ondašnjoj Jugoslaviji.

Odnedavno dostupni izvori jugoslavenskih sigurnosno obavještajnih službi, ponajprije glavnoga Titova obavještajca Ivana Miškovića, naglasio je Mihaljević, pokazuju da su Franjo Tuđman i Većeslav Holjevac začetnici cjelokupnoga hrvatskog nacionalnog pokreta.

Zorislav Lukić podsjetio je kako je Franjo Tuđman, nakon napuštanja "Instituta za historiju radničkoga pokreta", prostor za djelovanje našao u Matici hrvatskoj. 

U časopisu "Kritika" 1968. godine objavio je rad "Velike ideje i borba malih slavenskih naroda za nacionalnu slobodu", rekao je i dodao kako je iste godine u "Kolu" Tuđman objavio tekst "Raspre o uzrocima sloma monarhističke Jugoslavije".

Istaknuo je i kako je u knjizi "Velike ideje i mali narodi", koju je 1969. godine objavila Matica, tiskan Enciklopedijski prikaz povijesti SFRJ. 

Kao član Komisije radio je na izradbi Matičinih amandmana na Ustav, među kojima su bili i amandmani da je Hrvatska nacionalna država hrvatskoga naroda te da bi hrvatski građani vojni rok trebali služiti samo na području tadašnje SR Hrvatske.

Po riječima povjesničara Ivana Tepeša, Tuđmanu je djelovanje u Matici iseljenika Hrvatske omogućilo putovanje u SAD, gdje se susreo s hrvatskom političkom emigracijom.

O Tuđmanovu članstvu u DKH govorio je književnik Božidar Petrač, koji je podsjetio na Tuđmanovu djelatnost 80-ih godina, kad se zalagao protiv brisanja ustavne formulacije o službenoj uporabi hrvatskoga književnog jezika u Hrvatskoj.

Domagoj Knežević je raščlanio Tuđmanovu ulogu u potpisivanju dviju peticija za amnestiju političkih zatvorenika 1980. godine. S razmiricama iz tog razdoblja hrvatski su disidenti dočekali i stvaranje prvih političkih stranaka potkraj 80-ih godina, ustvrdio je. 

Skup su organizirali Hrvatski institut za povijest, "Institut društvenih znanosti Ivo Pilar", Matica hrvatska, Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata i Hrvatski državni arhiv.