ODLUKA USTAVNOG SUDA Imenovanje 'Ulice 10. travnja' je neustavno!

Odluka je donesena 10. listopada, a protiv nje je bio sudac Miroslav Šumanović, čije je izdvojeno mišljenje također objavljeno.

Ocjenu ustavnost odluke Općinskog vijeća Čačinaca iz 1997. o izmjeni naziva "Ulice 21. novembra" u naselju Slatinski Drenovac u "Ulicu 10. travnja" zatražila je Vlada u prosincu 2013. na prijedlog Ministarstva uprave koje je sporno imenovanje neposredno obustavilo od primjene.

Vlada Zorana Milanovića smatrala je da je odluka općinskih vlasti o preimenovanju ulice u "suprotnosti s vrijednostima i načelima uređenim Izvorišnim osnovama te ustavnim i pravnim poretkom" te odredbom Zakona o naseljima kojom je, među ostalim, propisano da naselja, ulice i trgovi mogu imati nazive po imenima i datumima koji su vezani za povijesne događaje ili osobe koje su dale značajan doprinos društvenom, kulturnom i znanstvenom razvoju.

Vlada je smatrala da se imenovanjem ulice po datumu kada je 1941. osnovana Nezavisna Država Hrvatska, država utemeljena na postavkama fašizma, "u potpunosti anuliraju nastojanja Hrvatske za afirmacijom temeljnih vrijednosti antifašizma, a koja su ugrađena u Ustav".

Prije svoje odluke ustavni suci su zatražili očitovanje Općine Čačinci iz koje su odgovorili da je odluka o preimenovanju donesena jednoglasno "na inicijativu grupe građana, žitelja mjesta Slatinski Drenovac", ali da u njihovoj arhivi ne postoji pisana inicijativa i obrazloženje prijedloga odluke te je nemoguće utvrditi uz što se predloženi i usvojeni naziv ulice povezuje.

Suci su zaključili da bi se sporni naziv jedino mogao povezati s datumom 10. travnja 1941., kao danom osnivanja NDH.

U obrazloženju odluke suci su se pozvali na stajalište Europskog suda za ljudska prava u Strasbourgu koji je u predmetu iz 2006. (Ždanoka protiv Latvije) istaknuo da "će se suzdržati, koliko god je to moguće od izražavanja mišljenja o stvarima čisto povijesnog činjeničnog stanja, koje ne ulaze u njegovu jurisdikciju; ipak, može prihvatiti određene dobro poznate povijesne istine i temeljiti svoja obrazloženja na njima".

Kao primjer "dobro poznate povijesne istine" Ustavni sud je naveo odluku suda u Strasbourgu iz 2003. (Garaudy protiv Francuske) da "negiranje realiteta jasno ustanovljenih povijesnih činjenica, kao što je holokaust... ne konstituira povijesnu bliskost s istinom". S obzirom na to da holokaust pripada kategoriji jasno ustanovljenih povijesnih činjenica, svaka njegova negacija ili revizija znači zlouporabu prava iz Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda. Drugim riječima, svaka negacija ili revizija holokausta protivna je fundamentalnim vrijednostima Konvencije i stoga ne može biti pod njezinom zaštitom.

Karakter NDH negacija temeljnih vrednota ustavnog poretka

"Polazeći od navedenog, pod zaštitom Ustava i Konvencije ne može biti ni obilježavanje datuma 10. travnja 1941. kao dana osnivanja NDH, na bilo koji način, uključujući davanje imena ulicama ili trgovima po tom datumu. Naime, 'dobro poznata povijesna istina' je da je NDH bila nacistička i fašistička tvorevina i kao takva predstavljala je apsolutnu negaciju legitimnih težnji hrvatskog naroda za vlastitom državom i tešku povijesnu zlouporabu tih težnji. Stoga, sukladno Izvorišnim osnovama Ustava, Republika Hrvatska nije sljednica NDH ni po kojoj osnovi", stoji u obrazloženju ustavnosudske odluke.

Ustavni sud naglašava i da navedena ustavnopravna stajališta nisu vezana samo uz imena ulica, naselja, simbola i sl., već predstavljaju i načelna stajališta Ustavnog suda o karakteru NDH kao negaciji temeljnih vrednota ustavnog poretka Hrvatske.

Suci su zaključili i da se ništa u ustavnom poretku ne može tumačiti tako da podrazumijeva pravo bilo koga da se upusti u neku aktivnost ili izvrši neki čin koji bi bio usmjeren na poništavanje bilo kojeg prava ili slobode koje jamči Ustav, a sporno imenovanje "Ulice 10. travnja" znači upravo to: poništavanje prava i sloboda koje jamči Ustav u okviru demokratske države utemeljene na vladavini prava.

"Tijela javne vlasti, kako na državnoj razini, tako i na razini lokalne i područne (regionalne) samouprave, dužna su u obnašanju vlasti voditi računa i o vrijednosnim sadržajima ustavnih načela koja grade identitet hrvatske ustavne države. Stoga ona nemaju mogućnost izbora hoće li biti lojalna Ustavu i njegovim temeljnim vrijednostima. Upravo suprotno, njihovo je djelovanje ograničeno Ustavom, kaže se u odluci te se zaključuje da je sporno imenovanje ulice u izravnom sukobu s vladavinom prava, odnosno da ugrožava identitet hrvatske ustavne države do stupnja koji se ne može tolerirati.

Izdvojeno mišljenje: Odlukom uzurpirana nadležnost sudbene vlasti

Protiv odluke je bio sudac Šumanović koji je u izdvojenom mišljenju ustvrdio da je predmet trebalo ustupiti Visokom upravnom sudu. Smatra da je odlukom de facto uzurpirana nadležnost sudbene vlasti te da su argumenti odluke "pravno-tehnički pogrešni, a pravno-politički neprihvatljivi". Drži da je Ustavni sud ušao u prostor političkog odlučivanja koje treba ostaviti političkim liderima s izbornim legitimitetom i mandatom naroda i s posljedičnom političkom odgovornošću za svoje poteze, kada i ako ocijene politički svrsishodnim ili nužnim provesti zakonsko reguliranje uporabe i zabrane isticanja pojedinih neprihvatljivih simbola iz prošlih nedemokratskih vremena (1941. - 1990.).

"Nije misija ustavnog suda arbitriranje u ideološko-političkim i historiografskim prijeporima. Njih treba prvenstveno prepustiti slobodnoj javnoj polemici primjerenoj pluralističkom društvu. Ni jedno tijelo državne vlasti, pa ni Ustavni sud, nema monopol na utvrđivanje i određivanje povijesnih istina niti ih u demokratskom društvu može nametati kao 'službenu' istinu koja bi djelovala urbi et orbi i obvezivala svakoga…", naveo je, među ostalim, u izdvojenom mišljenju sudac Šumanović.

On smatra da su teze o karakteru NDH sadržane u ustavnosudskoj odluci "vrijednosne ocjene i interpretacije koje ne predstavljaju izraz nacionalnog ili historiografskog konsenzusa s obzirom na suprotstavljena stajališta (Tuđman, Stepinac, "desna" historiografija), pa nije bilo mjesta analognoj primjeni kriterija odlučivanja Europskog suda za ljudska prava u navedenom slučaju vezanom uz negiranje ili reviziju holokausta .

Po pisanju medija, nakon odluke Ministarstva uprave 2013. table sa spornim nazivom ulice u Slatinskom Drenovcu su skinute, a Općinsko vijeće Čačinaca do danas nije donijelo odluku o novom nazivu ulice, no stanovnici i dalje u osobnim dokumentima kao ulicu stanovanja imaju naziv "Ulica 10. travnja".