Odbor za etiku tvrdi: Pod udarom smo nezabilježenim u europskoj praksi

U priopćenju koje je potpisao predsjednik Ivica Vilibić kaže se da je Odbor u posljednje dvije godine riješio više desetaka pristiglih predmeta, te da se pritom suočio s nezainteresiranošću većine visokoškolskih i znanstvenih institucija za etička pitanja.

Odbor se poziva i na europsku praksu koju poznaje kroz članstvo u Mreži europskih ureda za znanstvenu čestitost (ENRIO) te kaže da se ni u jednoj europskoj zemlji ne dovodi u pitanje legitimitet donošenja odluka krovnih tijela osim u Hrvatskoj.

Odbor se suočio s neobjektivnom i pristranom prosudbom kršenja etičkih načela, te s potpunim izostankom sankcija čak i kad je neprijeporno utvrđeno teško kršenje Etičkog kodeksa, kaže se.

U priopćenju podsjećaju i da za uređenja tih problema nije bilo dovoljno političke volje te da Odbor tri godine nije radio jer Sabor nije imenovao njegove članove, uključujući i činjenicu da su je u jednoj varijanti Zakona o znanosti i visokom obrazovanju bili uklonjeni članci koji reguliraju njegovo postojanje.

Čini se da dio politike i akademske zajednice Odbor smatra nepotrebnim

"Sudimo li prema sadašnjem stanju stvari, čini se da dio politike, kao i određeni dio akademske zajednice, smatraju da su Odbor za etiku u znanosti i visokom obrazovanju i zakonska regulativa etičkog ponašanja u tome području društvene prakse - nepotrebni!", stoji u priopćenju.

Odbor je odbacio prigovore o zastari predmeta te ističe da je to jedna od bitnih razlikovnih odrednica etike u odnosu na pravo. Upravo zbog toga, kao i zbog neprimjereno dugog interregnuma u radu, Odbor je preuzeo rješavanje zaostalih predmeta zaprimljenih u prethodnom razdoblju, podsjeća Odbor.

Budući bi zanemarivanje zaostalih predmeta predstavljalo samo po sebi kršenje etičkih principa na kojima se temelji njegov rad, Odbor ih je odlučio riješiti u redovitoj proceduri, kaže se u priopćenju i dodaje da je „Odbor temeljem takve odluke uvučen u aktualne sukobe unutar hrvatskog političkoga, istraživačkog i akademskog prostora, čijoj kulminaciji upravo svjedočimo.“

Mišljenje koje je Odbor donio temelji se isključivo na međunarodnim standardima koje je propisalo Povjerenstvo za etiku u publiciranju, kao i međunarodnim priručnicima koji definiraju pravila naknadnih ispravaka već objavljenih znanstvenih radova, kaže se u priopćenju i naglašava da je svim znanstvenicima, a napose urednicima časopisa, trebao bi biti poznat instrument korekcije objavljenog teksta „Erratum“ ili „Errata corige“.

Odbor će prema Poslovniku o radu te praksi prethodnog saziva objavljivati svoja mišljenja o riješenim predmetima na mrežnim stranicama Agencije za znanost i visoko obrazovanje, dodaje se.

Etičkih principi u znanosti i visokom obrazovanju moraju biti dosljedno definirani zakonom

Odbor ponovno naglašava važnost poštovanja etičkih i moralnih principa u znanstvenom i akademskom radu, te potiče pojedince i institucije da prijave kršenja tih principa etičkim povjerenstvima i savjetima matičnih institucija ili samom Odboru za etiku u znanosti i visokom obrazovanju.

Nadalje, Odbor upozorava da medijska instrumentalizacija pojedinih slučajeva i sama predstavlja oblik etički neprihvatljivog ponašanja i stoga se snažno zalaže za poštovanje procedure prijavljivanja i rješavanja takvih predmeta.

Poziva institucije iz sustava znanosti i visokog obrazovanja da bez odugovlačenja sankcioniraju dokazana kršenja etičkih kodeksa, kao i da ulože napor u uklanjanje pretpostavki za takvo ponašanje.

Na kraju priopćenja, Odbor izražava mišljenje da pravni okvir kojim se uređuje pitanje etičkih principa u znanosti i visokom obrazovanju mora biti detaljno i dosljedno definiran Zakonom o znanosti i visokom obrazovanju, kao i relevantnom a nedostajućom pravnom regulativom.