Očekivanja za hrvatsko gospodarstvo na najvišoj razini od izbijanja pandemije

Indeks ekonomske klime u Hrvatskoj (ESI) porastao je u kolovozu za 1,4 boda u odnosu na srpanj, na 112 bodova, najvišu razinu od veljače prošle godine, pokazalo je u ponedjeljak redovno mjesečno izvješće EK.

Najviše su poboljšana očekivanja poslovnih čelnika u građevinskom sektoru, što se očitovalo u rastu indeksa od 2,7 bodova.

Snažniji optimizam zabilježen je i u uslužnom i industrijskom sektoru, čiji su indeksi porasli za po 2,1 bod.

Blago je boljšano i raspoloženje u maloprodaji, iskazano u rastu indeksa za 0,7 bodova.

Blago su pogoršana tek očekivanja potrošača, čiji je indeks pao za 0,7 bodova.

Poslovni čelnici signalizirali su pak da planiraju pojačano zapošljavati u predstojećem razdoblju, pa je indeks EEI u kolovozu treći mjesec zaredom premašio pretpandemijsku razinu, porastavši za 0,4 boda, na 110,6 bodova.

Stišan optimizam u EU i eurozoni

U EU i eurozoni indeks ekonomske klime spustio se pak u posljednjem ljetnom mjesecu s najviše razine otkada je EK 1985. počela objavljivati izvješća, kliznuvši na oba područja za po 1,5 bodova, na 116,5 odnosno 117,5 bodova.

Najviše su na oba područja oslabila očekivanja poslovnih čelnika u uslužnom sektoru, za po 2,1 bod.

Pogoršana su i očekivanja potrošača, iako osjetno blaže, pa je njihov indeks u EU pao za 0,7 bodova, te za 0,9 bodova u eurozoni. Gotovo isti pak bilježio je i indeks očekivanja poslovnih čelnika u industriji.

Klima u maloprodaji bila je gotovo nepromijenjena u usporedbi sa srpnjem, a značajnije je poboljšana tek su građevinskom sektoru, iskazana u rastu indeksa 1,2 boda u EU odnosno za 1,5 bodova u eurozoni.

Poslovni čelnici i dalje planiraju pojačano zapošljavati, budući da kompanije teško drže korak s pojačanom potražnju nakon ublažavanja mjera suzbijanja pandemije i problemima u nabavnim lancima.

U EU indeks EEI porastao je tako za jedan bod, na 112,6 bodova, a gotovo isti bodovni rast zabilježio je i u eurozoni, pokazuje izvješće EK.