Obuljen: Sloboda govora vrijedi za osobe s imenom i prezimenom, nikakve anonimce

Podržavate Direktivu o autorskim pravima na jedinstvenom digitalnom tržištu. Je li interes za tu Direktivu doista samo u domeni zaštite autorstva? 

Direktiva će donijeti brojna poboljšanja zaštite autorskih prava. U nekim područjima, posebno vezano uz znanstvene publikacije i dostupnost i korištenje izvora vezano uz kulturnu baštinu, olakšat će se pristup i liberalizirati režim zaštite autorskih prava. S druge strane, još se vode pregovori o formulacijama članaka 11. i 13. koji imaju cilj zaštititi prava novinara (čl.11) i autora i izvođača (čl 13.) u slučajevima kada se njihova djela koriste na platformama za dijeljenje sadržaja. 

Predloženim rješenjima autori će imati pravo na naknadu, ali obveza plaćanja neće se odnositi na one koji koriste te sadržaje nego na one koji upravljaju platformama. Koristeći tuđi autorski rad, oni ostvaruju velike prihode od oglašavanja i red je da autorima nešto od tih prihoda i vrate.

Najavili ste i normiranje aktivnosti države prema nedopuštenom ponašanju na internetu. Hoće li u tome stradati sloboda mišljenja, ali i umjetničke forme poput satire?

Nikako, to nije namjera. U sklopu revizije medijskog zakonodavstva bavit ćemo se tim fenomenima, uključujući komentare u medijima – posebno na portalima.

Zakon o kojem govorite odnosit će se na platforme i društvene mreže koje se ne smatraju medijima, na njih se ne odnose medijski zakoni, a na kojima se često stavljaju i dijele sadržaji koji se mogu podvesti pod govor mržnje, ali i koji mogu poticati na nasilje, terorizam... 

U sklopu brojnih međunarodnih organizacija, države traže rješenja kako bi se kroz adekvatan zakonodavni okvir zaštitilo građane od takvih sadržaja. Koordinator izrade tog Zakona je Ministarstvo pravosuđa. Slobodu mišljenja nitko u demokratskom društvu ne dovodi u pitanje, a posebno slobodu izražavanja u svim umjetničkim formama. Svjesni smo da se nedopušteni sadržaji često dijele anonimno, a sloboda mišljenja i govora je sloboda osobe s imenom i prezimenom. To je jako važno imati na umu. 

Je li moguće zaštititi hrvatske novinare i medije od prekomjernog sudskog granatiranja koje provode i institucije, primjerice sudovi i Hrvatska radio-televizija?

Ministarstvo pravosuđa analizira o kolikom se broju tužbi radi i je li njihov broj doista veći nego prethodnih godina te koliki broj podignutih tužbi završi pravomoćnim osuđujućim presudama. Preliminarni podaci pokazuju da ne raste ni broj tužbi ni broj osuđujućih presuda. Analiziramo također podižu li se tužbe sukladno odredbama Zakona o medijima, Zakona o elektroničkim medijima ili Kaznenom ili nekom drugom zakonu. Tek kad ta analiza bude završena, moći ćemo meritorno odgovoriti na vaše pitanje.

Ono što smo najavili, a što je u djelokrugu Ministarstva kulture je donošenje novog Zakona o elektroničkim medijima i Zakona o medijima, što je posebno važno jer smatramo da je jedan od razloga za podizanje brojnih tužbi protiv tiskanih medija to što ne postoji neovisno regulatorno tijelo koje bi upozoravalo i sankcioniralo medije koji krše zakon, pa je onda jedina instanca na kojoj oni koji se osjećaju povrijeđeni mogu tražiti zaštitu suda.

Cijela Europa bavi se lažnim vijestima. Kako se boriti protiv njih?

Nedavno istraživanje Eurobarometra pokazuje da 83% Europljana smatra da su lažne vijesti prijetnja demokraciji, a 37% Europljana smatra da se susreću s lažnim vijestima svaki dan. U Hrvatskoj je taj postotak i viši. Veće je povjerenje u klasične medije (tisak, TV i radio), a manji u portale i posebno inačice medija na društvenim mrežama. Na razini EU raspravljaju se preporuke vezano uz borbu protiv lažnih vijesti. Ključni elementi preporuka uključuju bolje otkrivanje dezinformacija, mobilizaciju privatnog sektora za suzbijanje dezinformacija, kao i jačanje osviještenosti i poboljšanje društvene otpornosti.

Iznimno je važna uloga medija pa se sve više govori i o jačanju novinarske profesije i potpore kvalitetnom novinarstvu. Novinari moraju poštovati standarde profesije, biti etični i provjeravati izvore, ali to nije dovoljno jer se brojne lažne vijesti šire društvenim mrežama koje nisu mediji i nisu urednički oblikovane. Jednako je važno obrazovati građane, pogotovo djecu i mlade, kako prepoznati lažne vijesti i one medije koji se ponašaju profesionalno i objavljuju istinite i vjerodostojne informacije.