Obrana Josipe Čuline ex Rimac: Prvobitne mjere išle su prema visokorangiranim službenicima jednog ministarstva, a zatim se okrenule prema njoj

''Imamo dokaze da su mjere prvobitne bile otvorene prema visokorangiranim službenicima jednog ministarstva, a zatim su se okrenule prema mojoj klijentici. Nikada nismo doznali zbog čega su prvobitne mjere prema ljudima iz ministarstva obustavljene'', kazala je braniteljica nekadašnje državne tajnice i bivše kninske gradonačelnice Lidija Horvat.

Prema pisanju medija, riječ je mjerama protiv dvoje pomoćnika Marija Banožića u vrijeme dok je on bio ministar državne imovine.

Uskok se usprotivio prijedlogu obrane, a optužno vijeće donijet će odluku o prijedlogu za izuzimanjem dokaza donijeti 6. srpnja.

Josipu Čulinu i još osmero okrivljenih, među kojima je i nekadašnja ministrica regionalnog razvoja i fondova EU Gabrijela Žalac, USKOK je optužio da su davanjem mita te zlouporabom položaja pogodovali investitoru iz Knina Milenku Bašiću za izgradnju vjetroelektrane, za što je Čulina od njih dobila više od milijun kuna.

Optužnicom se Čulina tereti da je, koristeći utjecaj dugogodišnje gradonačelnice Knina i saborske zastupnice te državne tajnice u Ministarstvu uprave, od početka 2017. do svibnja 2020. godine dogovorila značajnu nepripadnu dobit investitoru izgradnje vjetroelektrane na području Ervenika i Knina čije poslovanje vode Bašić i Dragan Stipić.

S njima je dogovorila kako će poduzimati sve potrebne radnje da, neovisno o ispunjavanju svih propisanih uvjeta, njihovoj tvrtki osigura dobivanje dozvola, rješenja, očitovanja i sklapanja ugovora potrebnih za izgradnju, puštanje u rad, proizvodnju i prodaju električne energije.

Prema optužnici, Bašić je Čulini mjesečno isplaćivao novčanu nagradu od najmanje 40.000 kuna, a davao joj je i druge nagrade, ukupno joj isplativši 1.1 milijun kuna. Stipić je Čulini, stoji u optužnici, obećao da će u poslovima osiguranja vjetroelektrane po njezinom izboru angažirati posrednika u osiguranju, s kojim je ona dogovorila kako će se dio njegove provizije od 92.000 eura isplatiti njoj.

Čulina i Žalac optužene i za sređivanje državnog ispita

U okviru tog dogovora, Čulina je prema predstavnicima Ministarstva državne imovine, Hrvatskih šuma, HERA-e, HROTE, Ministarstva zaštite okoliša i energetike, HPB-a te HOPS-a poduzimala niz radnji radi pogodovanja Bašićevoj tvrtki na štetu RH.

U optužnici se navodi kako je Čulina, zajedno sa Žalac kao tadašnjom ministricom regionalnog razvoja i fondova EU te članicom Nadzornog odbora HBOR-a, poduzimala takve radnje i prema predstavnicima te banke.

Čulina se tereti i da je radi omogućavanja nastavka radova na izgradnji vjetroelektrane, unatoč neriješenim imovinsko-pravnim odnosnima na šumskom zemljištu u državnom vlasništvu te upozorenju Hrvatskim šuma Bašićevoj tvrtki da prekine s pripremnim radovima zatražila od tadašnjeg predsjednika Uprave Hrvatskih šuma Tomislava Jakupčića da s Bašićevom tvrtkom sklopi Ugovor o izgradnji i korištenju šumske ceste neovisno o ispunjavanju uvjeta, na što je Jakupčič pristao.

Čulina je optužena i da je zajedno sa Žalac od HBOR-a tražila da investitoru vjetroelektrane odobri kredit od 130.000 eura, smanji tražene instrumente osiguranja kredita te da za potrebe te tvrtke osigura sastavljanje pisma namjere u kojem bi HBOR neistinito naveo dobavljaču vjetroagregata da će kredit biti odobren, a što je predsjednica HBOR-a odbila učiniti.

Također, Čulina  je optužena da je investitoru vjetroelektrane sigurala 3,6 milijuna kuna nepripadne dobiti.

Čulina je optužena i u postupku koji je potekao iz afere Vjetroelektrane, a u kojem se već nagodilo 11 od ukupno 27 okrivljenika osumnjičenih za niz malverzacija, uključujući namještanje državnih ispita, sređivanje dodjele potpora za područja naseljena nacionalnim manjinama, pogodovanje izmjenama uvjeta za zakup državnog zemljišta za uzgoj stoke na krškim pašnjacima i slično.

U tom predmetu također je optužena i bivša ministrica Žalac koju Uskok tereti da je preko stranačke kolegice bratu sređivala polaganje državnog ispita.

Obrana Čuline je i u tom postupku zatražila izdavanje dokaza koje smatraju nezakonitima, a optužno vijeće zagrebačkog Županijskog suda će o tom prijedlogu donijeti odluku 13. srpnja.