UHDDR RIJEKA

Obljetnica Velebitskog ustanka: Cilj srušiti velikosrpski četnički mit

Autor

Direktno.hr

UHDDR grada Rijeke - UHDDR Bilaj Gospić Rijeka, Bastion Vukovar, Zbor udruga gardijiskih brigada, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti u dijaspori, u nedjelju 6. rujna organiziraju misu zadušnicu u Gospićkoj katedrali u 10 sati za hrvatske vitezove Stjepana Devčića i sve poginule i stradale Hrvate koji su život dali za Hrvatsku. Priopćenje prenosimo u cijelosti.
04.09.2015. u 12:44
Ispiši članak

Postavljanjem križa 2012. godine i spomen obilježja na Stjepanovom grobu željeli smo oteti zaboravu Hrvatskog domoljuba, junaka i viteza S. Devčića koji je poginuo kao pripadnik oružane skupine koju je organizirala i rukovodila ustaška organizacija u Gospiću. Želimo srušiti velikosrpski-četnički mit koji proizlazi od toga da je Jadovno 1941. godine matica svih kasnijih zločina druge polovice 20. stoljeća u Hrvatskoj.

Prethodno se moramo vratiti malo u povijest i prisjetiti se niza povijesnih događaja. Nakon raspada Austrougarske monarhije, Italija koristi svoj položaj i namjerava prisvojiti Rijeku Istru i djelove Dalmacije s otocima. Početkom 1921. godine javlja se fašizam u Italiji da bi 1922. i došli na vlast. U tom periodu Istra i dijelovi Dalmacije stenjali su pod talijanskim terorom.

Nakon što su fašisti zaposjeli, a potom zapalili zgradu radničkog odbora u Trstu, u Pazinu su zlostavljali sindikalnog vođu Labinskih rudara. Na to su rudari odgovorili generalnim štrajkom 01. ožujka 1921. godine, zaposjeli su sve rudnike i postrojenja, organizirali naoružane postrojbe. S vlastodršcima započeli su neuspješne pregovore o povećanju nadnica (njihove obtelji živjele su na rubu očaja). Rudarima su se pridružili i okolni seljaci, tako se njihov broj popeo na preko 2 000. Talijansko-fašistička uprava odlučuje se ugušiti Labinsku republiku, što im uspijeva 08. travnja 1921. godine.

Iako je taj ustanak trajao svega 3 tjedna time je nikad ne zaboravljena Labinska republika ostavila u narodu Labinštine i Istre neizbrisiv trag. Labinski rudari su 02. ožujka. 1921. podigli prvi antifašistički ustanak u svijetu. Iako je fašizam na vlast u Italiji došao tek 1922. godine, u našim krajevima (Istra i Dalmacija) je ranije započeo teror nad stanovništvom, represijom i talijanizacijom.

U jednakom položaju bio je i Trst i drugi dijelovi koji su bili pod upravom zloglasnog A. Karađorđevića. Nakon što je predsjedništvo Narodnog vijeća izdalo 03. prosinca 1918. u Beogradu obavijest da s 01. prosincem čitav naš narod sa Slovencima i Srbima tvori jedinstvenu državu SHS pod pod regrencijom njegovog visočanstva A. Karađorđevića, Hrvati su negodovali zbog niza neriješenih odnosa. U tom periodu nizale su se i represije i ubojstva. Najprije je Grga Anđelinović (djed Vesne Pusić) krvavo ugušio reakciju 25. i 53. Domobranske pukovnije, hvaleći se da je ponosan na svoje krvave ruke i djelo.

- Prvi pokušaj atentata na S. Radića izveden je u  Galdovu 08. srpnja 1920. godine. Atentator je bio poznati i ugledni industrijalac iz Siska vlasnik Segestice Petar Teslić koji nije kazneno odgovarao.

- Drugi pokušaj atentata na žalost završio je tragično za našeg S. Radića i P. Radića i Đ. Basaričeka, dok su I. Granđa i  I. Pernar ranjeni.

Atentat su Hrvati doživjeli kao napad na cijelu naciju. Suđenje atentatoru Puniši Račiću bilo je sramotno što je zgrozilo cijeli svijet.

Hrvatski povijesničar Milan Šufflay (05.11 1879. – 19.02.1931.) bio je poliglot sa znanjem 15-tak svijetskih jezika, filolog, pisac, publicist i političar. Podlegao je od posljedica premlaćivanja policijskih dužnosnika (Branka Zwergera, Ljubomira Beloševića i Steve  Večerinca). Napadači su se sklonili u Beograd. Zbog još niza događaja koji su svakim danom otežavali život svakom slobodoumnom Hrvatu, odgovor Hrvata je bio Velebitski ustanak, koji je organizirao Hrvatski borbeni revolucionarni pokret - Ustaša.

U noći od 06/07 rujna 1932. grupa  ličana i drugih pripadnika izvela je oružani napad na žandarmerijsku postaju. U to vrijeme komandir žandarmerije bio je Jovo Batinica, a njegov zamjenik Ilija Petrović. U toj grupi bio je i naš S. Devčić rođen 16. studenog 1903.g. u Porobljeniku doljnjem (Devčić dolac – Devčić draga) od oca Jure i majke Mande, kao jedan od semoro braće sa kućnog broja 62.

Okrršaj je trajao oko pola sata. Nakon toga napadači su se povukli. U tom povlačenju kod j krča poginuo je S. Devčić, a ranjeni J. Kujundžić uspio se spasiti i prebaciti u Italiju. Vlasti u kraljevini reagirale su uobičajenim masovnim uhićenjima, premlaćivanjem i protjerivanjem Velebitskog stanovništva. Nekolicina uhićenih osuđena je na tešku robiju, a Juri Rukavini je smrtna kazna preobličena u doživotnu robiju. Prema analizi ondašnjih vojnih stručnjaka razmjeri i trajanje akcije nisu bili takvi da bi se moglo govoriti o pravom ustanku.

Zbog sastava oružane grupe narod je to doživio kao svehrvatski ustanak. Međunarodni odjek bio je daleko snažniji. Po prvi put su prikazani Hrvati kako su se spremni boriti protiv Beogradskog režima. Tadašnji list "Proleter" u broju od 28.12.1932.g. objavio je da i KP podržava akciju i da se potpuno stavlja na stranu ustaša.

Mi dragovoljci Domovinskog rata smatramo da je i ovo bio antifašistički ustanak protiv monarhističko-fašističke diktature i okupacije. Štoviše, spomenuti ustanak hrvatskih nacionalista, ustaša bio je u povijesti dugo prešućivan, a teze Goldštajnovog antifašizma posebice Pupačeva, smatra prof. Biondić trebale bi doživjeti korjenitu promjenu.

Nažalost, S. Devčić kao i mnogi dragovoljci iz Domovinskog rata morali su položiti svoje živote za ovu državu. Moramo se sjetiti i one Periklove izjave: "Tajna slobode leži u hrabrosti naroda". Ovo mjesto kao i mnoga druga mjesta gdje su stradali Hrvati trebaju se dostojanstveno obilježiti. Ono mora svakog dolaznika i prolaznika podsjećati na bezumne dane diktature kralja iz Beograda.

Bez obzira na sve zlurade teze nama dragovoljcima pripala je povijesna uloga i zadaća. Mi smo uspjeli ostvariti nedosanjani san. Mi smo stvorili Hrvatsku. Hrvatska je nastala u domovinskom ratu. Želimo da se mitska planina Velebit koja je od pamtivijeka za Hrvate bila simbol snage, nade i rađanja, a posebno ovo mjesto mora biti mjesto posebnog pijeteta koje će se posjećivati na dan 23. kolovoza, Dan sjećanja na sve žrtve ztotalitarnih režima. Želimo također, da se sve te krivotvorine iz radionice velkosrba i četnika i jugonostalgičara, konačno počnu mijenjati. Jadovno je mjesto gdje ja započeo antifašistički ustanak 1932.g., a dovršili su ga dragovoljci i ostali pripadnici oružanih snaga RH u kolovozu 1995.g.

Predsjednik UHDDR

      Mile Biondić

Raspored za nedjelju:

10:30 - prikazivanje filma "Magnum Crimen 1945., hotel Ante

13:20 - posjet spomenika hrvatskih branitelja, Gospić

13:30 - paljenje svijeća i molitva na spomeniku Velebitskog ustanka 1932., Brušani

14:30/15:00 - paljenje svijeća i molitva kod križa i groba S. Devčića, Jadovno Krč

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.