Objavljena velika njemačka studija: 'To je posebno drastično u Hrvatskoj'

Ako bi se izvještaj na više od stotinu stranica sveo na nekoliko rečenica, onda bi to bile sljedeće: mladima je najvažnija ekonomska stabilnost. Mnogi su spremni da za ostvarenje tog cilja žrtvuju i neka građanska prava. Razlike u stavovima između mladih muškaraca i žena se povećavaju, dok neravnopravnost spolova na štetu žena još uvijek postoji u više oblasti. A prema mišljenju mladih, u najveće probleme u vlastitoj zemlji spada korupcija.

U odnosu na prethodno istraživanje (2018.) ove zaklade bliske njemačkoj stranci SPD-u, značajno je porastao strah od rata, nasilja i bolesti. To ne čudi, imajući u vidu da se u međuvremenu dogodila pandemija korone, da su izbili ratovi u Ukrajini i na Bliskom istoku. Za razliku od svojih vršnjaka u Zapadnoj Europi, mladi iz regije su manje zainteresirani za politiku, i nisu pretjerano zabrinuti zbog klimatskih promjena.

U studiji je također konstatirano da mladi u jugoistočnoj Europi postaju sve tolerantniji prema LGBTQ+ zajednici, ali i da smatraju da ta zajednica ima "previše" prava. Perspektiva pridruživanja EU-u potiče optimizam među mladima u mnogim zemljama koje nisu članice tog saveza, dok je pesimizam među mladima u zemljama-članicama EU-a visok – i nastavlja rasti.

FOTO: Unsplash

Pesimizam u najvećem porastu u Hrvatskoj

Evo detaljnije nekih rezultata studije, s posebnim naglaskom na Hrvatsku, Srbiju, Bosnu i Hercegovinu te Crnu Goru. U ovim zemljama je pesimizam svugdje porastao, ali posebno drastično u Hrvatskoj: dok je u prethodnom istraživanju 11,3 posto smatralo da će se situacija u zemlji pogoršati, sada to misli čak 46,1 posto mladih, prenosi Deutsche Welle.

Na pitanje u kojoj mjeri su generalno zadovoljni obrazovanjem, u Srbiji, Crnoj Gori i BiH na to je pozitivno odgovorila samo oko četvrtina mladih. U tim zemljama uočljiv je pad zadovoljstva u odnosu na 2018. Nešto zadovoljniji su mladi Hrvati (38,4 posto), i to kontinuirano. Mladi u regiji prvi put se susreću s korupcijom već tijekom školovanja. Brojke govore same za sebe: od 60 posto mladih u Crnoj Gori, pa sve do 77 posto u BiH smatra da se u njihovoj zemlji ocjene ili ispiti kupuju, odnosno prodaju na sveučilištima.

U svim zemljama regije, bez obzira na to jesu li članice EU-a ili ne, spremnost za migraciju povećana je u odnosu na prethodno istraživanje 2018. Više od 25 posto mladih u regiji ukazuje izraženu sklonost ka iseljavanju. Pritom postoji velika razlika između zemalja članica EU-a i onih koje to nisu, ali ne i kada se bliže pogledaju rezultati u četiri zemlje koje smo izdvojili. Tako je najveći postotak mladih koji "baš jako, jako" i "srednje" žele se iseliti iz zemlje najveći u BiH (68 posto), zatim u Srbiji (58 posto), pa onda u Hrvatskoj (51 posto), dok je najmanji u Crnoj Gori s 48 posto.

FOTO: Unsplash

Pada povjerenje u demokraciju

U studiji se pravi razlika između migracije za stalno i cirkularne migracije, odnosno kada mladi planiraju vratiti se u svoju domovinu. U zemljama članicama EU-a cirkularna migracija popularnija je nego u zemljama koje nisu članice, ali i tamo taj oblik migracije postaje sve češći. S druge strane, broj mladih koji teže trajnom preseljenju opada. Ekonomski i politički razlozi glavni su motivi za trajno preseljenje, dok akademski i kulturni razlozi potiču kratkoročne boravke u inozemstvu.

Njemački futurolog upozorio Hrvatsku da se promijeni: 'To što radite dovodi do uništenja'

Iako većina mladih i dalje podržava demokratske vrijednosti, povjerenje u demokraciju značajno je opalo. Paradoksalno je da je skoro polovica mladih koji, kako kažu, snažno podržavaju demokraciju, otvorena za ideju jakog autoritarnog vođe. Imajući u vidu Srbiju, BiH, Hrvatsku i Crnu Goru, takav vođa se najviše odobrava u Crnoj Gori i BiH.