Obilježava se 25. godina mirne reintegracije Podunavlja: Ovo su ključni akteri i događaji iz tog razdoblja

Završetak mirovnog procesa, nakon dvogodišnje prijelazne uprave Ujedinjenih naroda, omogućio je obnovu tih područja, razorenih u Domovinskom ratu, povratak prognanika i izbjeglica te reintegraciju gospodarstva i javnih službi u pravni sustav Republike Hrvatske.

Erdutskim sporazumom pokrenut proces mirne reintegracije

Nakon nekoliko sastanaka s predstavnicima lokalnih Srba iz Podunavlja, početak reintegracije omogućilo je potpisivanje Temeljnog (erdutskog) sporazuma o istočnoj Slavoniji, Baranji i zapadnome Srijemu 12. studenoga 1995. u Erdutu i Zagrebu.

Dokument su potpisali tadašnji predstojnik Ureda predsjednika RH Hrvoje Šarinić i vođa srpskoga pregovaračkog izaslanstva Milan Milanović te kao svjedoci tadašnji američki veleposlanik u RH Peter Galbraith i posrednik UN-a Thorvald Stoltenberg.

Sporazum je predviđao prijelazno razdoblje od godinu dana, koje može biti produljeno najviše za još jednu godinu, uspostavu prijelazne uprave UN-a i raspoređivanje međunarodnih snaga koje će održavati mir i sigurnost te uspostavu privremenih policijskih snaga. Sporazum je odredio da će prijelazna uprava omogućiti povratak prognanika i izbjeglica te da će organizirati izbore za tijela lokalnih vlasti u Podunavlju.

Prijelazni upravitelj umirovljeni američki general Jacques Paul Klein

Rezolucijom Vijeća sigurnosti UN-a od 15. siječnja 1996. uspostavljena je Prijelazna uprava UN-a u istočnoj Slavoniji - UNTAES (UN Transitional Authority in Eastern Slavonia), a za prijelaznog upravitelja imenovan je umirovljeni američki general Jacques Paul Klein.

Kao tijelo za provedbu mirne reintegracije, Vlada RH je u Osijeku osnovala Ured privremene uprave za uspostavu hrvatske vlasti u istočnoj Slavoniji, Baranji i zapadnome Srijemu, a za predstojnika je imenovan Ivica Vrkić.

Početak povratka prognanika omogućen je razvojačenjem i povlačenjem svih srpskih paravojnih postrojba u lipnju 1996., nakon čega je UNTAES preuzeo nadzor nad svim vojnim objektima na tom području.

Od 1. srpnja počela je djelovati i prijelazna policija, koja je polovicom prosinca iduće godine uključena u sastav MUP-a RH.

Ekshumacija iz masovne grobnice na Ovčari

Tijekom rujna i listopada 1996. provedena je ekshumacija iz masovne grobnice na Ovčari, u blizini Vukovara, u kojoj su pronađeni posmrtni ostaci 200 žrtava, hrvatskih branitelja i civila odvedenih iz vukovarske bolnice i ubijenih nakon okupacije grada.

Te je godine za blagdan Svih svetih više tisuća hrvatskih prognanika prvi put nakon progonstva 1991. godine organizirano moglo posjetiti groblja na području hrvatskog Podunavlja pod nadzorom UNTAES-a.

Vraćanjem naftnih polja u Đeletovcima u sustav INA-e, početkom 1997. godine, počela je reintegracija javnih poduzeća i gospodarstva u hrvatskome Podunavlju.

Jedan od ključnih trenutaka za ponovnu uspostavu legalne hrvatske vlasti u Podunavlju bilo je održavanje lokalnih izbora za općinska i gradska vijeća te skupštine Osječko-baranjske i Vukovarsko-srijemske županije 13. travnja 1997.

U svibnju 1997. kuna sredstvo plaćanja 

Reintegracija hrvatskog Podunavlja u platni sustav RH provedena je 19. svibnja 1997. odlukom prijelaznog upravitelja Jacquesa Kleina o uvođenju hrvatske kune kao službenog sredstva plaćanja na tom području.

Radi provedbe dvosmjernog povratka, otvoreno je šest ispostava Ureda za prognanike i izbjeglice Vlade RH, a tadašnji predstojnik tog ureda Lovre Pejković predao je 9. srpnja 1997. u Iloku povratničke kartone tadašnjem iločkom gradonačelniku Stipanu Kraljeviću i članovima Gradske uprave, čime je službeno počeo proces povratka prognanika u hrvatsko Podunavlje.

Na dužnosti prijelaznog upravitelja, odlukom glavnog tajnika UN-a, od 1. kolovoza 1997. Jacquesa Paula Kleina zamijenio je William Walker.

Kako bi se na tom području omogućili povratak i pomirba, u listopadu 1997. godine osnovan je Nacionalni odbor za uspostavu povjerenja na ratom stradalim područjima Hrvatske, čijom je predsjednicom imenovana tadašnja zamjenica predstojnika Ureda predsjednika Vesna Škare-Ožbolt.

Vlak mira u Vukovaru

Hrvatski predsjednik Franjo Tuđman nekoliko je puta, tijekom mirne reintegracije, posjetio hrvatsko Podunavlje, prvi put 3. prosinca 1996., a zatim i 8. lipnja 1997., kada je "Vlakom mira" stigao u Vukovar.

Tada je istaknuo kako dolazak vlakom u Vukovar "nije samo početak konačnog povratka prognanika, nego i dokaz svekolike skrbi hrvatske vlasti, svih hrvatskih javnih institucija da se ovo razoreno područje što prije izgradi i što prije uvrsti u svekoliki društveni, gospodarski i kulturni život hrvatske domovine".

Predsjednik Tuđman posjetio je 2. lipnja 1997. i Beli Manastir, a taj je datum osječko-baranjska Županijska skupština proglasila danom te županije.

Tijekom 1997. godine postignuti su sporazumi o reintegraciji poštansko-telekomunikacijskoga, obrazovnog i zdravstvenog sustava u hrvatskom Podunavlju u pravni sustav RH.

Tuđman: Dolaskom na svoju granicu na Dunavu hrvatski je narod potvrdio svoju veličanstvenu pobjedu u nametnutom mu ratu

Vijeće sigurnosti UN-a poduprlo je rezolucijom od 19. prosinca 1997. završetak mandata misije UNTAES-a u predviđenom roku, a 15. siječnja 1998. završetak mirne reintegracije hrvatskoga Podunavlja obilježen je na svečanostima u kinodvorani u Borovu naselju te dan poslije u Zagrebu.

Na svečanosti u Borovu naselju posebni izaslanik glavnog tajnika UN-a Bernard Miyet ocijenio je kako je misija UNTAES-a uspješno ostvarila planirane ciljeve, a prijelazni upravitelj William Walker da je, unatoč nekim početnim predviđanjima o neuspjehu mirne reintegracije, na tome području zavladao mir, a većina stanovništva prihvatila hrvatsku vlast.

Na skupu u Zagrebu predsjednik Tuđman rekao je kako su "predajom hrvatskog Podunavlja službenim predstavnicima hrvatske vlasti konačno završene agresija na Hrvatsku i okupacija posljednjeg dijela njezina teritorija, a dolaskom na svoju granicu na Dunavu hrvatski je narod potvrdio svoju veličanstvenu pobjedu u nametnutom mu ratu".