O POSLIJERATNOJ OBNOVI Benčić: Treba prikupiti dokaze i materijale; Bošnjaković: Policija i USKOK utvrđuju činjenice

Na početku emisije Sandra Benčić pojasnila je ideju oporbe čime bi se povjerenstvo trebalo baviti.

Kaže da treba prikupiti dokaze, materijale i svjedočanstva odgovornih ljudi te onih koji su bili žrtve nezakonitih djela. Treba utvrditi, ako je postojala, političku odgovornost određenih ljudi, a ono što je najvažnije jest kako prevenirati takva djela u budućnosti.

"Istražna povjerenstva ne utvrđuju kaznenu odgovornost, ali utvrđuju je li bilo propusta i nezakonitosti. Istražna povjerenstva imaju moćan mehanizam, svatko se mora odazvati i svjedočiti. Javnost u potpunosti ima uvid u prikupljenu dokumentaciju kao i u svjedočenja koji se tamo pozovu.  To je izrazito važno jer je interes javnost velik, a s druge strane državna tijela i Vlada odbijaju dati liste tvrtki koje su radile obnovu na Banovini pod izlikom da je to sada predmet istrage USKOK-a", ističe Sandra Benčić.

No za osnivanje povjerenstva potrebna je saborska većina.

"Načelno, ako je bilo nepravilnosti, korupcije, a drugi je trpio štetu i patnju, to zaista treba osuditi. Ipak, moramo znati da se radi o procesu koji je bio prije 20 godina. Treba se vratiti u to vrijeme, sagledati što se tada događalo. Tada je Hrvatska obnovila 156 tisuća kuća, sukladno pravilima i standardima koji su tada vrijedili. Ja isto slušam izjave ljudi kojima su kuće stradale u potresima i to ne zvuči dobro, ističe Dražen Bošnjaković dodajući da policija i USKOK rade na utvrđivanju činjenica".

Dodaje da istražno povjerenstvo treba osnivati kada su poznate konkretne stvari.

Mi još ne znamo niti broj kuća koje su stradale, obim. Ne znamo puno činjenica te se tako ne može ući u osnivanje povjerenstva.

Eventualno buduće povjerenstvo htjelo bi saslušati aktualnog sisačko-moslavačkog župana Ivu Žinića. On je rekao da je za vrijeme obnove bio glavni inženjer te da je njegova uloga bila koordinativna ne i nadzorna te da se ne osjeća krivim za propuste.

Rekao je također da kuće iz obnove koje su oštećene, da se nisu srušile, te da je 95 posto kuća iz obnove u Petrinji i Glini bez oštećenja.

"Ljude ne zanima je li neki izvođač radova uzeo dio armature ili slično nego tko su bili ti koji su tako obnovu dizajnirali, provodili  i nadzirali. Da li postoji taj dio odgovornosti? Ne možemo se konstantno izvlačiti na pojedinačnu odgovornost nekog direktnog krivca i tvrditi da čitav politički ešalon koji je upravljao određenim procesom nije ni za što odgovoran. To je upravo ono zbog čega ljudi gube povjerenje u institucije. Kod svakog procesa koji uključuje političke aktere nađe se jedan 'Pedro' koji će visit', svi ostali prođu 'lišo'".

Sandra Benčić kaže da je Hrvatska zemlja Europske unije s najmanjim povjerenjem u pravosuđe, a Dražen Bošnjaković kaže da treba sagledati sve činjenice.

"Uopće ne znamo koliko je takvih kuća koje su obnovljene, stradale, a već se u javnosti stvara dojam odgovornosti Ive Žinića. Par mjeseci prije lokalnih izbora. Dakle, obnoviti gotovo 160 tisuća kuća. Da je netko osmišljavao sistem obnove 160 tisuće kuća samo da bi izvukao nekakvu korist, ja smatram da to ne postoji. Je li neki izvođač ugradio manje materijala, to najoštrije osuđujem. Međutim, prošlo je 20 godina. Ako se to nađe, ako tog izvođača ima, ako nije zastara, treba ga sankcionirati", tvrdi Bošnjaković.