potrebna veća senzibilnost
O IZMJENAMA ZAKONA Zastupnici pohvalili olakšavanje zapošljavanja osoba s invaliditetom
I vladajući i oporba u srijedu su u saborskoj raspravi hvalili zakonske izmjene koje bi trebale olakšati zapošljavanje osoba s invaliditetom, ali i pozvali na veće senzibiliziranje javnosti prema njihovim problemima.
Cilj izmjena Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom je jačanje osoba s invaliditetom na tržištu rada, jačanje centara za profesionalnu rehabilitaciju i unapređivanje sustava profesionalne rehabilitacije, istaknula je državna tajnica u Ministarstvu rada i mirovinskog sustava Majda Burić.
“U 2016. godini zaposleno je 2853 osoba s invaliditetom što je porast od 9,18 posto. U 2015. godini zaposleno je 2613 što je porast u odnosu na prethodnu godinu od 39 posto, tako da ishodi jesu dobri, no mogu biti i bolji i upravo zato su ove izmjene i dopune kako bi osobe s invaliditetom imale što bolji položaj na tržištu rada", rekla je Burić.
Kako je kazala, postupak profesionalne rehabilitacije skratio bi se na način da se osobe s invaliditetom izravno upućuju u centre za profesionalnu rehabilitaciju na rehabilitacijsku procjenu, bez prethodnog vještačenja, čime se ubrzava njihovo uključivanje na tržište rada.
“Ja sam sigurna da će ovim izmjenama i dopunama konačno ovaj zakon zaživjeti punim plućima i da će omogućiti osobama s invaliditetom lakše zapošljavanje što mu je konačno i cilj. Svakako je cilj da što više poslodavaca prepozna ideju o zapošljavanju osoba s invaliditetom”, rekla je Ljubica Lukačić (HDZ).
Izuzetno veseli, dodala je, što će konačno osobe s invaliditetom dobiti ono što su oduvijek željele, a to je vještačenje i utvrđivanje invaliditeta na jednom mjestu.
Klub SDP-a podržava sve izmjene zakona koje idu u korist osoba s invaliditetom, uključivanja osoba s invaliditetom u bilo kojem području, stanovanja, slobodnog vremena i u području zapošljavanja, kazala je u ime Kluba SDP-a Marija Alfirev.
Izmjene pozdravlja i Ana-Marija Petin (HSS) ističući da njezina stranka pozdravlja apsolutno svaki, pa i najmanji poticaj osoba s invaliditetom na samostalnost, na obrazovanje i na uključivanje u tržište rada.
Da su zakonske izmjene pozitivan iskorak slažu se Silvano Hrelja (HSU) i Goran Dodig (HDS) koji ukazuju i na potrebu senzibilizacije javnosti za probleme osoba s invaliditetom.
"Društvo se mora više senzibilizirati u odnosu na probleme osoba s invaliditetom i tu dileme nikakve nema. Mi jednostavno ako želimo biti humano društvo, ako želimo biti društvo socijalne pravde moramo poštivati da ima nejednakih i na tržištu rada, s nejednakih pozicija startamo i da moramo pomoći onim slabijima i na tržištu rada i u sveukupnom životu", kazao je Hrelja.
"Osobe s invaliditetom nisu teret nego potencijal društva ako ostvarimo dobre prakse između ostalog i pri zapošljavanju", poručila je Ines Strenja Linić (Most). Upozorila je pritom na poslodavce koji ne ispunjavaju kvotnu obvezu zapošljavanja osoba s invaliditetom.
Od 8720 obveznika kvotnog zapošljavanja na kraju 2016. samo 1048 obveznika kvotnu obvezu ispunilo je zapošljavanjem osoba s invaliditetom, dok ih je 4060 svoju obavezu podmirilo plaćanjem novčane naknade, kazala je.
Zastupnici su u raspravi podržali i konačne izmjene zakona o središnjem registru osiguranika koje bi trebale riješiti problem nepovezanih uplata doprinosa za mirovinsko osiguranje odnosno prosljeđivanje uplata na osobne račune osiguranika u izabrane obvezne mirovinske fondove.
Komentari
VAŽNO Ako ne vidite komentare ne znači da smo ih zabranili ili ukinuli. Zahvaljujući pravilima Europske unije o privatnosti podataka treba napraviti sljedeće: 1. Logirati se na Facebook u ovom browseru i omogućiti korištenje kolačića (cookies). Logirati se možete ovdje: https://www.facebook.com/ 2. Uključiti third party cookies u svom browseru. Ako koristite Chrome to možete učiniti na chrome://settings/cookies. Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.