NULTA STOPA TOLERANCIJE NA KORUPCIJU Uskok obilježava 18. rođendan

Maestro, Kamioni, Dijagnoza, Index, Dubai, Gruntovec, Offside, Bankomat, Remorker, Spice, Fimi Media, Ina-Mol... samo su neke od Uskokovih istraga u kojima su optužnice podignute protiv bivšeg premijera, više ministara, veleposlanika, sudaca, liječnika, direktora, bankara, sveučilišnih profesora, župana, gradonačelnika.

Iako neki od najzvučnijih korupcijskih postupaka i nakon više od desetljeća očekuju pravomoćne sudske epiloge, pokrenutim istragama, posebno onima zbog korupcije na najvišem nivou, poslana je poruka da nema nedodirljivih.

Posebnu pozornost Uskok je posvetio financijskim istragama jer je jedan od ciljeva njihova rada zamrzavanje, a potom i oduzimanje protupravno stečene imovinske. Osim zamrznutih računa u hrvatskim i stranom bankama novinske stupce posljednjih godina punile su i priče o zaplijenjenim nekretninama, zbirkama umjetninama, automobilima... 

Uskokovi rezultati u kaznenom progonu korupcije i organiziranog kriminala bili su od velike važnosti i za pristupanje Hrvatske Europskoj uniji, koja je od početka pomagala rad Ureda.

EU je Uskoku pomogla edukacijama koje su provodili strani eksperti prenoseći najbolje europske prakse, a kroz implementaciju takvih projekata Uskok je i tehnički ojačan. Prvu informatičku opremu dobio je zahvaljujući donaciji SAD-a, a uskoro je postao prvo pravosudno tijelo koje je iskaze okrivljenika i svjedoka snimao i pohranjivao u zvučnom i slikovnom formatu.

Uskok je od tada uz brojna spektakularna uhićenja, istrage i suđenja prošao niz zakonskih i organizacijskih izmjena. 

Jedna od značajnijih se dogodila 2009. kada je uvedena tužiteljska istraga koja se najprije provodila u uskočkim predmetima. Uspostavljena je i tzv. uskočka vertikala pa je uz tužiteljstvo oformljen i specijalizirani policijski pandan (PNUSKOK), a odjeli za suđenja u uskočkim predmetima osnovani su na županijskim sudovima u Zagrebu, Splitu, Osijeku i Rijeci. 

Uskok je isprva smješten u Vinogradskoj ulici, a prvi ravnatelj bio je Željko Žganjer. Ured se u međuvremenu preselio u Gajevu ulicu, Žganjera je 2005. naslijedio Dinko Cvitan, a njega 2014. Tamara Laptoš. Krajem 2018. na čelo Uskoka došla je Vanja Marušić, a za 18. rođendan dobili su novi prostor u Vlaškoj 116.

Kada je stupila na dužnost Marušić je ukazala na potrebu kadrovskog i materijalnog jačanja Uskoka kako bi mogao učinkovitije raditi na najsloženijim predmetima organiziranog kriminala korupcije u javnom i privatnom sektoru. 

Izmjenama zakona, među ostalim, trebalo bi stvoriti prostor za zapošljavanje novih stručnjaka poput informatičara i financijskih forenzičara. 

U stručnoj javnosti duže se vrijeme spominje da se Uskokovi tužitelji ne bi smjeli ‘trošiti’ na beznačajne postupke, poput svakog podmićivanja, primjerice, policajca ili krijumčarenja manjih količina duhana, umjesto da se u potpunosti posvete ‘velikim slučajevima’. I uz to ne odustaju od temeljnog principa “nulte stope tolerancije na korupciju".