Novim planom gospodarenja otpadom izazvano nezadovoljstvo udruga

"Prijedlog ovoga plana je veliki korak nazad u gospodarenju otpadom u Hrvatskoj", istaknula je Mirna Međimorec iz Kriznog eko stožera Marišćina. Rekla je da je u tome prijedlogu čak 50 posto sredstava namijenjeno centrima za gospodarenje otpadom, a svim onim mehanizmima koji potiču odvojeno prikupljanje otpada i recikliranje sredstva su uzeta u značajnoj mjeri.

Istaknula je kako uopće ne razumiju zbog čega je došlo do izrade novoga plana, kad Plan koji je izrađen u lipnju nije došao na dnevni red Vlade, dakle nije odbijen i odobrenje je dobio i u svim ministarstvima, te je održana javna rasprava i uvaženi su prijedlozi.   

Zelena akcija: predviđa se čak 95 posto manje ulaganja u ponovnu uporabu otpada 

Predsjednik Zelene akcija Bernard Ivčić rekao je kako ova verzija plana zadržava ciljeve koje Hrvatska mora postići i koje je preuzela ulaskom u EU, međutim boji se da predložene mjere neće osigurati dostizanje tih ciljeva. Primjerice, predviđa čak 95 posto manje ulaganja u centre za ponovnu upotrebu otpada te gotovo 300 milijuna kuna manje ulaganja u infrastrukturu za odvojeno prikupljanje otpada. U isto vrijeme predviđeno je dvostruko povećanje - s 1,3 milijarde na 2,5 milijarde kuna - u izgradnju velikih regionalnih centara za gospodarenje otpadom.

Ivčić je istaknuo i kako predloženi plan predviđa da se kontejneri za odvojeno prikupljanje otpada mogu postaviti na udaljenosti do 300 metara od mjesta stanovanja, umjesto na "kućnom pragu", tamo gdje je sada kontejner u koji građani bacaju smeće.

"Kada uspoređujemo ovaj plan u odnosu na onaj koji je bio u javnoj raspravi u lipnju, ovaj sadrži bitne nedostatke", ocijenio je Ivčić.

Najavio je da će Zelena akcija sudjelovati u javnoj raspravi. Nada se da će njihovi komentari biti uvaženi, da će se plan popraviti i naglasak biti na ponovnoj upotrebi otpada, a to znači i da se više novca mora osigurati za centre za ponovnu upotrebu otpada i za infrastrukturu za odvojeno prikupljanje i reciklažu.

"Ako će plan biti usvojen u predloženom obliku, Hrvatska neće moći ispuniti preuzete EU ciljeve", poručio je Ivčić. Podsjetio je da do 2020. godine na odlagališta možemo odložiti maksimalno 35 posto one količine biorazgradivog otpada koje smo odlagali 1997., što znači da moramo postići smanjenje od čak 65 posto, a taj cilj je, istaknuo je, sada jako daleko. Također, do 2020. moramo 50 posto komunalnog otpada odvojeno prikupiti, a sada smo na oko 16 posto.  

Sveučilišni profesor fizikalne kemije u mirovini Stanko Uršić istaknuo je kako su u prijedlogu Plana postavljeni ciljevi koji su, rekao je, s jedne strane iznuđeni od EU - i sva sreća za Hrvatsku da su iznuđeni, a s druge strane ono što u planu piše govori posve suprotno.

"Takozvani centri za gospodarenje otpadom koje je jedino ispravno nazvati centrima za manipulaciju smećem jer se u njima ne može ničim gospodariti, trebaju dobiti dvije i pol milijarde kuna, a u isto vrijeme smanjena su sredstva za sve stavke koje se tiču recikliranja, odvojenog prikupljanja, oporabe, razvitka održive industrije", ustvrdio je Uršić koji smatra da se u tome vidi namjera, jer, "znate kako kažu  - 'đavo je u detalju'".    

Ministarstvo: koncept se i dalje temelji na kružno gospodarstvu

Sanja Radović Josić iz Ministarstva zaštite okoliša i energetika istaknula je kako je plan suštinski nepromijenjen, koncept mu ostaje isti i temelji se na kružnom gospodarstvu. Objasnila je da sadrži mjere za sprječavanje nastanka otpada, odvojeno prikupljanje, recikliranje i kompostiranje. Rekla je da su razlike u odnosu na prethodni prijedlog plana tehničke prirode, problematika je detaljnije obrazložena, pregledniji je i na drugačiji način su prikazani neki elementi, ali i dalje ostaju na prioritetu odvojenog prikupljanja i recikliranja otpada.   

Opovrgnula je da se planom potiče zastarjeli koncept regionalnih centara za gospodarenje otpadom. Rekla je kako su centri bili planirani na 13 lokacija te da ih plan ne može zanemariti, lokacije analizira i za svaki centar morat će biti napravljena studija izvodljivosti nakon koje će se vidjeti koji će centar biti izgrađen i eventualno promijenjen u kapacitetu i tehnologiji.

Vezano za omogućavanje građanima da otpad odvajaju na "kućnom pragu", rekla je da to moraju provesti općine i gradovi. 

Radović Josić je rekla da je tijekom javne rasprave prethodnog plana bio cijeli niz primjedbi, pa su ih oni sada jednostavno ugradili u novi prijedlog plana gospodarenja otpadom. U tijeku je javna rasprava koja traje do 2. prosinca, nakon koje će Ministarstvo razmotriti pristigle primjedbe.

Radović Josić se nada da će do kraja godine imati pripremljen plan za usvajanje na Vladi te vjeruje da će biti i donesen. To će, kazala je, Hrvatskoj omogućiti korištenje 475 milijuna eura iz EU fondova namijenjenih za projekte gospodarenja otpadom s naglaskom na mjere srpječavanja nastanka otpada i recikliranje.