'S NESAGLEDIVIM POSLJEDICAMA'
NOVI UDAR PO DŽEPOVIMA GRAĐANA Novi val poskupljenja hrane: 'Problem će kulminirati...'
Kao što smo svi osjetili na novčanicima, hrana u maloprodaji osjetno je poskupjela, zbog čega najava 'najskuplje sjetve u povijesti' ne ostavlja puno prostora za optimizam. Jer jednom kad se usjevi zasiju i u ljeto i jesen požanju, može se očekivati novo poskupljenje hrane i mesa, upozoravaju za tportal dobro upućeni pojedinci iz poljoprivrednog sektora.
Ovogodišnja sjetva najskuplja je u povijesti zbog visokih cijena plina - petrokemijska industrija koja proizvodni umjetna gnojiva teško je pogođena rastom cijena glavnog energenta koji se koristi u proizvodnji, pa se taj trošak prelio na poljoprivrednike koji će pak preseliti trošak dalje, na uzgajivače i proizvođače mesa, da bi na kraju puno skuplji plin platili svi potrošači kupujući skuplje gotove proizvode.
"Poskupio je sav repromaterijal, najviše umjetna gnojiva, sjeme i zaštitna sredstva, ali i gorivo", kaže vlasnik većeg obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva iz središnje Hrvatske.
Na taj problem upozorava i Zvjezdana Blažić, konzultantica tvrtke Smarter, specijalizirane za poljoprivredu i prehranu. Ona kaže da je pitanje plina ključno u poljoprivrednoj proizvodnji jer su zbog njegovih visokih cijena neke tvornice gnojiva u EU već zatvorile vrata.
"Ovogodišnja sjetva bit će znatno skuplja. Lani su porasle cijene svih žitarica i uljarica, i to bez ovogodišnjeg pritiska visokih ulaznih cijena energenata. Zalihe koje imamo i s kojima ulazimo u sjetvu i žetvu nisu velike, a viškovima robe cijene se neće moći smanjiti. Zbog toga ne da će se zadržati visoke cijene, nego će možda još rasti", pojašnjava Blažić.
Način na koji bi se cijene mogle spustiti ona zasad ne vidi, jer u osnovnim kategorijama prehrambenih proizvoda u Hrvatskoj već imamo snižene stope PDV-a i moglo bi ga se spustiti eventualno još za neke kategorije, ali sve to ne bi imalo velikog utjecaja na potrošače.
"Treba razmišljati o tome da se uzgajivačima i stočarima omoguće jeftini krediti kojima će otkupiti domaću žetvu i da žitarice ostanu u Hrvatskoj. U momentu žetve trebat će im novac, a jeftini krediti za obrtna sredstva jedan su od načina te bismo tako smanjili ovisnost o uvozu žitarica iz EU-a. Potrošače čeka novi udar, a već sad na hranu trošimo oko 30 posto mjesečnog budžeta. Siromašniji građani i oni s plaćama ispod prosjeka potroše na hranu i pola plaće pa se tu kao rješenje nameću nove socijalne mjere", ističe Blažić.
Branko Bobetić, predsjednik udruženja Croatiastočar, upozorava na to da je situacija daleko teža nego što se čini i da prehrambenom i primarnom sektoru predstoji velika kulminacija problema s nesagledivim posljedicama za već nisku proizvodnju.
Komentari
VAŽNO Ako ne vidite komentare ne znači da smo ih zabranili ili ukinuli. Zahvaljujući pravilima Europske unije o privatnosti podataka treba napraviti sljedeće: 1. Logirati se na Facebook u ovom browseru i omogućiti korištenje kolačića (cookies). Logirati se možete ovdje: https://www.facebook.com/ 2. Uključiti third party cookies u svom browseru. Ako koristite Chrome to možete učiniti na chrome://settings/cookies. Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.