NOVI CRODEMOSKOP Milanović i dalje popularniji, ali je Plenkovićeva popularnost skočila puno značajnije

Kako je uhićenje i smjena jednog ministra, a onda i rat u Ukrajini utjecao na raspoloženje hrvatskih birača u smislu popularnosti političkih stranaka i političara?

HDZ je i dalje najjača politička opcija u Hrvatskoj – da su izbori provedeni početkom ožujka – bio bi relativni pobjednik s podrškom 25,2 posto posto birača (u veljači imali 26,2 posto). Vladajućoj stranci to je doduše najniži rezultat od prošlih parlamentarnih izbora, no pad popularnosti u odnosu na mjesec prije bilježi i glavna oporba. SDP na drugom mjestu ima 17 posto i ne može ozbiljnije ugroziti vladajuće (u veljači imali 17,9 posto).  

Treća opcija i dalje je platforma Možemo koja peti mjesec zaredom gubi izbornu potporu (12,5 posto u ožujku, a bili na 12,9 posto u veljači). Teoretski ove dvije lijeve opcije zajedno imaju više od HDZ-a, no isto tako i HDZ može dodatno zagrabiti iz bazena desnih glasova.

Još uvijek na četvrtom mjestu, ali u padu je i Most s 10,6 posto, kojem se ispuhuje podrška nagomilana tijekom referendumske inicijative (11,1 posto u veljači).

Među prvom petorkom jedini dobitnik mjeseca je Domovinski pokret s potporom od 6,3 posto (4,3 posto u veljači), koji sada prelazi izborni prag.  

Slijede slabiji iz političke arene - nekoliko stranaka koje imaju iznad 1 posto potpore birača – tu su HSS (1,6 posto u ožujku - 1,2 posto u veljači) i Centar (1,4 posto u ožujku - 1,3 posto u veljači), kojima popularnost blago raste, dok Fokusu pada (1,3 posto u ožujku - 1,5 posto u veljači).

IDS i HNS kreću se oko odnosno ispod jedan posto (HNS 0,9 posto, koliko je imao i u veljači, a IDS je na jedan posto, koliko je imao i u veljači), dok se broj neodlučnih birača ponešto povećao, sada ih je 16,4 posto.

Najpopularniji političar

Bilo zbog prozivki HDZ-a, Vlade ili stavova oko Ukrajine – predsjednik Republike Zoran Milanović i dalje je najpozitivniji političar u očima 23 posto, ili svakog četvrtog građanina Hrvatske. Podrška mu je minimalno porasla u odnosu na mjesec prije (22,9 posto u veljači).

Na drugom mjestu najpozitivaca još uvijek je premijer Andrej Plenković – ali njegova popularnost skočila je puno značajnije –za četiri i pol postotna poena u odnosu na veljaču, čime je smanjio razliku u odnosu na predsjednika (16,1 posto u ožujku, a 11,5 posto u veljači).

Na trećem mjestu zadržao se zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević, kojem je podrška pala s osam na ispod pet posto (8,2 posto u veljači), što mu je najslabiji rezultat još od izborne pobjede u Zagrebu.

Četvrti je nešto manje medijski izložen ministar financija Zdravko Marić koji ima oko dva i pol posto podrške (2,6 posto u veljači). Slijedi Sandra Benčić (1,9 posto u ožujku, 1,8 posto u veljači), dok šesto mjesto dijeli dvoje SDP-ovaca – europarlamentarka Biljana Borzan (1,3 posto u ožujku, 1 posto u veljači) i predsjednik te stranke Peđa Grbin (1,3 posto u ožujku, 2 posto u veljači).

Među 10 najpozitivnijih su i čelnik Domovinskog Pokreta Ivan Penava (1,2 posto u ožujku, 1 posto u veljači) , Mostovac Marin Miletić (1,2 posto u ožuku, 0,6 posto u veljači) i SDP-ov Tonino Picula koji imaju jednak rejting (1,2 posto u ožujku, 0,3 posto u veljači).

Najnegativniji političar

Dvojica čelnih ljudi države predvode i ljestvicu najnegativnijih političara - samo su ovdje obrnuli pozicije. Najnegativniji u očima birača je premijer Plenković - takvim ga vidi 28 i pol posto njih, nešto manje nego mjesec prije (31,2 posto u veljači).

Predsjednik Milanović ovdje je i dalje drugi s 19 i pol posto - ali i negativni doživljaj njega se smanjio (19,9 posto u veljači).

Treće mjesto najnegativaca i ovaj mjesec drži bivši ministar Darko Horvat (sedam posto u ožujku, posto posto u veljači) koji je nakon uhićenja odstupio jer ga istražuje USKOK.

Na četvrto mjesto se sa sedmog vratio Milorad Pupovac (3,7 posto u ožujku, 1,4 posto u veljači). Slijede Zlatko Hasanbegović (dva posto u ožujku, a 1,2 posto u veljači), predsjednik Sabora Gordan Jandroković (1,9 posto u ožujku, a 4,5 posto u veljači) i Mostovac Nikola Grmoja (1,7 posto u ožujku, a 1,5 posto u veljači).

Na listu negativaca je ušao i ministar rada Josip Aladrović (1,3 posto u ožujku, 0 posto u veljači) - za kojeg je DORH tražio skidanje imuniteta zbog kaznene istrage - a slijede još dvojica ministara - Mario Banožić (1,2 posto u ožujku, a dva posto u veljači) i Tomislav Ćorić (1,1 posto u ožujku, a 0,9 posto u veljači). Da su svi političari negativni - misli gotovo 11 posto građana.