'IZVOZ NERAFINIRANE NAFTE IZ SISKA U MAĐARSKU BIO JE DOBAR POTEZ'

Novi član Uprave INA-e: Dao bih ostavku da se meni ponovi 'Škugor'

Autor

mp

Iz istražnog pritvora izišao je donedavni predsjednik Hrvatske odvjetničke komore Josip Šurjak, jedan od petorice osumnjičenih za pljačku INA-e. Iza rešetaka su u aferi INA još samo Damir Škugor i Goran Husić, kojima je prošli tjedan, kao i Šurjaku, istražni zatvor produžen za 15 dana.

06.10.2022. u 20:26
Ispiši članak

Oni su uzdrmali INA-u u pljački stoljeća - zbog koje je stigla nova Uprava. Među njima i Miroslav Skalicki, koji za RTL, u prvom istupu nakon preuzimanja nove dužnosti, brani odluku o potpisivanju Memoranduma.

"Taj memorandum je u svakom slučaju na neki način pomogao INA-i da optimizira nekakve svoje logističke kapacitete i procese. Međutim, ono što je u cijeloj priči puno bitnije je ta nafta koja se iz Hrvatske izvozila. Po medijima se često spekuliralo da su to ukupne količine koje Hrvatska proizvede u Slavoniji… Nije to baš bilo tako. Nikada nisu sve količine nafte odlazile na preradu, odnosno nisu se izvozile u Mađarsku, nego puno manje. Ako gledamo konkretne brojke ove godine, otprilike dvije trećine hrvatske nafte koja je crpljena u Hrvatskoj su ipak prerađene u Hrvatskoj, a svega jedna trećina je izvezena. I dodat ću - izvezena i prodana po tržišnim cijenama u Mađarsku, da bi se preradila u MOL-ovoj rafineriji", govori Skalicki.

Prema njemu je, dakle, kada pričamo o izvozu iz Siska u Mađarsku, to dobar poslovni potez.

"U tom trenutku nije bilo mogućnosti da se ta nafta na profitabilan način dalje prerađuje. Stvar je u tome da je rafinerijsko poslovanje u INA-i stvaralo velike gubitke kada su Sisak i rafinerija bile u pogonu. I sad nakon što je sisačka rafinerija zatvorena, rafinerijsko poslovanje i dalje stvara gubitke od preko 10 milijuna dolara mjesečno upravo zato što riječka rafinerija nije po svojim mogućnostima prerade dignuta na razinu na kojoj bi trebala biti, ali to je u postupku", kaže novi član Uprave.

Postavlja se pitanje je li u toj odluci trebao sudjelovati predsjednik Vlade Andrej Plenković.

"To su isključivo poslovne odluke i puno toga se danas priča, ali isključivo poslovna odluka. Ja vam sad pokušavam objasniti nekakve razloge i argumente zašto je ta poslovna odluka bila takva. Dodatno treba naglasiti i ono što podržava dodatno i naglašava tu odluku - znači investicija u riječku rafineriju koja se sad trenutno događa je četiri milijarde kuna, to je najveća investicija u povijesti INA-e u nekom projektu. Nikada nije INA više ulagala nego danas u tu rafineriju. I da to stavimo u neku perspektivu, to je trošak veći od troška izgradnje Pelješkog mosta", kazuje Skalicki.

Upitan je i kada se može očekivati novi model upravljanja.

"Mislim da je već veliki korak napravljen i postignut konsenzus da obje strane vide da nešto treba mijenjati jer da nije bilo dobro. Nekakvi prioriteti ove Uprave su definitivno poboljšanje korporativnog upravljanja i da se ne događaju stvari koje su se događale, odraditi sve investicije i projekte koji su nam u planu, a to je prvenstveno modernizacija odnosno nastavak modernizacije riječke rafinerije kako bi INA i dalje mogla biti stup u opskrbi hrvatske energentima", govori.

Odgovorio je i bi li dao ostavku na mjesto člana Uprave da se u vrijeme ove Uprave ponovi slučaj Škugor. "Da. Puno puta su me ljudi to pitali, osobno bih", zaključuje Skalicki.

Komentari

VAŽNO Ako ne vidite komentare ne znači da smo ih zabranili ili ukinuli. Zahvaljujući pravilima Europske unije o privatnosti podataka treba napraviti sljedeće: 1. Logirati se na Facebook u ovom browseru i omogućiti korištenje kolačića (cookies). Logirati se možete ovdje: https://www.facebook.com/ 2. Uključiti third party cookies u svom browseru. Ako koristite Chrome to možete učiniti na chrome://settings/cookies. Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.