zavod za zapošljavanje

NOVE BROJKE Evo koliko u Hrvatskoj ima nezaposlenih

Autor

mjš/h

Krajem listopada ove godine u evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) bile su registrirane 180.404 nezaposlene osobe, što je za 6,8 posto ili 11.470 osoba više u odnosu na kraj rujna, ali i 20,1 posto ili 45.299 osoba manje u odnosu na kraj listopada prošle godine, objavio je u petak HZZ. 

10.11.2017. u 14:30
Ispiši članak

 Dnevni podaci HZZ-a, pak, pokazuju da se broj nezaposlenih nastavlja povećavati i tijekom studenog, s obzirom da je trenutno nezaposlenih 182.454, a objavljeno je 13.868 slobodnih radnih mjesta. 

 Po podacima HZZ-a o registriranoj nezaposlenosti u listopadu, tijekom tog mjeseca u evidenciju nezaposlenih prijavljeno je ukupno 32.837 osoba, što je 8,7 posto manje nego u istom lanjskom mjesecu. 

 Najviše je nezaposlenih u evidenciju došlo izravno iz radnog odnosa - njih 69,2 posto ili 22.714, i to poglavito iz turizma i ugostiteljstva. Naime, promatrano s obzirom na djelatnost prethodnoga zaposlenja, izravno iz radnog odnosa u evidenciju nezaposlenih najviše je osoba došlo iz djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane, i to 36,8 posto ili 8.367 osoba. Slijede trgovina (3.684 osobe ili 16,2 posto novoprijavljenih), prerađivačka industrija (2.266 osoba ili 10 posto), administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti (1.828 ili 8 posto) te građevinarstvo (956 ili 4,2 posto). 

 U desetom mjesecu ove godine u evidenciju nezaposlenih prijavilo se i 5.268 osoba iz neaktivnosti (16 posto novoprijavljenih), iz redovitog školovanja je došlo njih 4.378 (13,3 posto), a 477 osoba ili 1,5 posto došlo je iz drugih poslovnih aktivnosti.

 Iz evidencije nezaposlenih u listopadu je, pak, izašlo 21.367 osoba, što je 3,4 posto manje nego u listopadu lani.

 Od toga je zaposleno 11.899 osoba, i to 10.437 ili 87,7 posto na temelju zasnivanja radnoga odnosa, a 1.462 osobe ili 12,3 posto na temelju drugih poslovnih aktivnosti (stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa, registriranje trgovačkog društva, obrta, zapošljavanje prema posebnim propisima, i dr.).  

 Gotovo petina osoba zaposlenih u listopadu na temelju radnog odnosa posao je našla u prerađivačkoj industriji - njih 1.913 ili 18,3 posto zaposlenih temeljem zasnivanja radnog odnosa.

 Slijedi trgovina u kojoj je u listopadu zaposleno 1.815 osoba (17,4 posto zaposlenih temeljem zasnivanja radnog odnosa), pa obrazovanje s 1.202 zaposlene osobe ili 11,5 posto, ugostiteljstvo i turizam s 1.014 osoba (9,7 posto), građevinarstvo sa 871 zaposlenim ili 8,3 posto te administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti u kojima je zaposleno 788 osoba ili 7,6 posto ukupnog broja.

 Po županijama, u zapošljavanju su u rujnu predvodili Grad Zagreb (1.684 osobe ili 16,1 posto od ukupnoga broja zaposlenih zasnivanjem radnog odnosa), Splitsko-dalmatinska (1.402 ili 13,4 posto),  Osječko-baranjska (1.021 ili 9,8 posto), Zagrebačka (691 ili 6,6 posto) te Primorsko-goranska županija  (605 ili 5,8 posto).

 Iz evidencije nezaposlenih u listopadu je 9.468 osoba izašlo zbog ostalih razloga sukladno zakonu, npr. izlaska iz radne snage (umirovljenje, uključenje u redovito školovanje), nepridržavanja zakonskih odredbi (ne traže aktivno posao, neraspoloživi za rad), odjave s evidencije i dr. 

 Po podacima HZZ-a, najveći apsolutni broj registriranih nezaposlenih osoba je u Splitsko-dalmatinskoj županiji - 28.754 ili 15,9 posto ukupnog broja u Hrvatskoj, Gradu Zagrebu (23.629 ili 13,1 posto) te Osječko-baranjskoj županiji (22.603 ili 12,5 posto), a najmanji u Ličko-senjskoj županiji (2.309 osoba ili 1,3 posto). 

 

Komentari

VAŽNO Ako ne vidite komentare ne znači da smo ih zabranili ili ukinuli. Zahvaljujući pravilima Europske unije o privatnosti podataka treba napraviti sljedeće: 1. Logirati se na Facebook u ovom browseru i omogućiti korištenje kolačića (cookies). Logirati se možete ovdje: https://www.facebook.com/ 2. Uključiti third party cookies u svom browseru. Ako koristite Chrome to možete učiniti na chrome://settings/cookies. Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.