POVIJESNI NIN Potopljen grad hrvatskih knezova i kraljeva

Kako izvještavaju različiti mediji, upravo je Nin grad koji je poplavama u Zadarskoj županiji ponajviše oštećen.

Srušena su oba mosta koja povezuju stari grad, a stanovništvo je ostalo odsječeno. U Ninu je proglašeno izvanredno stanje, vrtići ne rade, a nastava je otkazana.

Povijesni grad

Nin je, inače, jedan od prvih gradova u kojima su boravili hrvatski narodni vladari. Najviše ga povezujemo s Branimirom, čiji kip danas krasi Obalu kneza Branimira, i nalazi se prije mosta koji spaja ostatak Nina sa starom gradskom jezgrom.

Nastanjen još od ilirskih vremena, a u Rimskome Carstvu prozvan Enona, dolaskom Hrvata kroz 6. i 7. stoljeće Nin postaje njihovo prvo političko, kulturno i vjersko središte.

Za vrijeme hrvatskih narodnih vladara Nin je jedna od njihovih prijestolnica iz koje upravljaju državom, a isto tako i važna ratna i trgovačka luka. 879. godine knez Branimir od pape Ivana VIII. prima pismo koje je u ono doba bilo priznanje države Hrvatske. 1069. godine Petar Krešimir IV. u Ninu prvi naziva Jadransko more "našim morem" u darovnici kojom zadarskom samostanu Sv. Krševana daruje otok Maun. 1080. godine za vrijeme kralja Dmitra Zvonimira papinski legat održava crkveni sabor.

Gubitkom državne samostalnosti Nin, kao i cijela Hrvatska, pada pod mađarsku krunu, no i nakon toga zadržava svoj ugled, pa ga Ludovik I. Anžuvinac 1371. godine naziva "našim glavnim i kraljevskim gradom dalmatinskim".

Kroz iduća je stoljeća Nin su uviše navrata razarali i Turci i Mleci, a svoju prijašnju važnost ne uspijeva vratiti nakon posljednjega uništenja, u 17. stoljeću.

1828. je godine ukinuta i Ninska biskupija, te se stanovništvo postupno počinje smanjivati.

Tek nakon Drugog svjetskoga rata Nin dobiva ciglanu i solanu, a status grada ponovno zadobiva tek u Republici Hrvatskoj, 1997. godine.

Ninska baština neodvojiv je dio hrvatskoga kulturnog identiteta, pored amblematskih likovnih i arhitektonskih djela poput Višeslavove krstionice i crkve Sv. Križa, iz Nina potječe i "veliki Ninjanin i Hrvatin", autor "Planina", prvoga hrvatskog romana, Petar Zoranić.