(Ne)primjereni spomenici

'Neželjena baština': poratni spomenici u post-komunističkoj Europi

Autor

Direktno.hr

Dvodnevna međunarodna konferencija “Rat, revolucija i sjećanje: Poratni spomenici u postkomunističkoj Europi” okupila je u Zagrebu 23 istraživača iz Europe i SAD-a koji razgovaraju o stanju i perspektivama brojnih spomen-obilježja nastajalih tijekom gotovo pola stoljeća, koja su zbog povijesnih promjena dijelom postali "neželjena" baština.
17.02.2017. u 20:27
Ispiši članak

Povjesničari umjetnosti, etnolozi, antropolozi i arhitekti razmatraju povijesno i geografski široko područje i različite fenomene, razne aspekte zaštite i konzervacije spomenika, kazali su iz udruge SF:ius iz Zagreba, koja u suradnji s ICOMOS-om Hrvatska organizira skup u sklopu međunarodnog programa "(Ne)primjereni spomenici".

U uvodnom izlaganju poljski profesor Boguslaw Szmygin je govorio o nacističkim kampovima na području Poljske te izrazio mišljenje da poratne spomenike treba čuvati kao historijske dokumente, a ne kao pitanje nasljeđa. Po njemu, ako nešto doživljavamo kao nasljeđe, onda je ono podložno određenom tipu interpretacija koje ovise o dnevno-političkoj situaciji ili povijesnim mijenama. Gledanje na spomenike kao dokumente prošlosti bi ih možda sačuvalo od politiziranja, smatra Szmygin.  

Lana Lovrenčić iz udruge SF:ius kazala je da je prvog dana skup dao uvida u specifične odnose prema spomenicima, te potvrdio da se s obzirom na podizanje spomenika i komemorativne prakse radi o "heterogenom skupu". Ideja o homogenosti podizanja spomenika za koje naredbe dolaze odozgo kao i službenih komemoracija su privid jer je dosta toga izašlo iz same zajednice, kaže ona i navodi različite primjere Bugarske i Ukrajine koji si izloženi na skupu.

U Bugarskoj postoje veliki problemi koji su posljedica suradnje Bugara s nacističkom Njemačkom, nakon koje dolaze Rusi. Po raspadu SSSR-a ruska uloga se počinje smatrati još jednom okupacijom  Bugarske, pa su spomenici koji svjedoče o suradnji Bugarske i Crvene armije dovedeni pod veliki povijesni upitnik. Ti spomenici postaju bojno polje suvremene dnevno-političke rasprave u tome društvu, kaže Lana Lovrenčić.  

S druge strane Ukrajina, koja je trenutno u ratu s Rusijom, svoje spomenike jako čuva i štiti jer ih smatra svojim spomenicima. Veliki broj Ukrajinaca bilo je u Crvenoj armiji i ne dopušta tumačenje da je završetak Drugog svjetskog rata kod njih nešto što je dogodilo izvana, te ga i dalje slave i ističu svoju ulogu u antifašističkoj koaliciji.

I ocjena o (ne)željenosti tih spomenika ima dvije strane, ističe Lana Lovrenčić i pokazuje istraživanje hrvatskog slučaja otoka Iža, gdje je spomenik Drugom svjetskom ratu bio različito tretiran u lokalnoj sredini. U jednom trenutku nakon osamostaljenja Hrvatske devedesete godine, unuci su htjeli srušiti spomenik koji su podignuli njihovi djedovi, ali su ih bake u tome sprečavale, kaže ona.

Drukčiji je primjer iz Mostara, gdje tamošnje partizansko groblje, koji simbolizira zajedništvo uz pomoć kojeg je grad oslobođen, kako je pokazala Lejla Gačanica, nitko više ne želi i koje je danas element prijepora i daljnjeg sukoba, istaknula je Lana Lovrenčić.

Konferencija “Rat, revolucija i sjećanje: Poratni spomenici u postkomunističkoj Europi” održava se u petak i subotu u Zagrebu. Organizirali su je ICOMOS, stručna udruge koja se bavi očuvanjem, zaštitom i promicanjem kulturne baštine, i SF:ius, udruga iz Zagreba koja, kako sama navodi, "daje glas  zanimljivim neispričanim pričama sa socijalnog ruba". 

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.