Nepoznato o Blagi Zadri: 'Bio je veseljak, a jednu pjesmu je obožavao'

Zadro, veliki čovjekoljubac i borac za pravdu, i te '90-te godine riskirao je zatvor zbog javnog prokazivanja kriminalaca. Mnogi pamte ono što je tada kazao: "Meni nije važno tko gore sjedi, nego mi je važno tko kako radi. Mi u Borovu imamo znanja, ali i puno lopova. Ovo ću sada reći, pa makar me sutra odveli u zatvor: Da nisu opljačkali Borovo, mi bi danas imali plaću do 1500 maraka! Moramo biti složni i ne smijemo se dijeliti po naciji… Mi smo svi radnici Borova", grmio je Zadro pred tisućama prosvjednika.

Svatko tko je tada slušao i gledao Zadru, a predosjećao rat, mogao je znati da pred njima stoji veliki vojskovođa. Tako je i bilo sve do kobnog 16. listopada, kad je usred bitke pokošen neprijateljskom strojnicom.

FOTO: Miso Lisanin / CROPIX

Ovako je točno poginuo Blago Zadro

Agresori su na današnji dan 1991. godine prodrli tenkovima i fizički odvojili Borovo Naselje od Vukovara, a istodobno preko Vuke ušli u Lužac. Srpske su postrojbe prodrle u Vinogradsku ulicu i obrani došle s leđa. Blago je krenuo prema Vinogradskoj sa šestoricom suboraca. Hitno je pozvao i Turbo vod, kojim je zapovijedao njegov sin Robert. Njegov drugi sin Tomo mu je davao pancirku, ali ju je Blago odbio riječima: "Sine, pancirku ne nose moji vojnici, pa neću ni ja". Do Zadre, nažalost, nije došla informacija da su Srbi ušli u Vinogradsku s pješadijom i tenkovima, pa je krenuo Kupskom ulicom s kalašnjikovom u rukama.

Postoje brojne interpretacije o točnim okolnostima smrti Blage Zadre, no ona koju priča vukovarski heroj Marijofil Andrijanić smatra se najvjerodostojnijom. Andrijanić je, naime, uz Josipa Šegu, bio svjedok cijelog nesretnog događaja:

"Krenuo sam natrag prema Vinogradskoj, do dna Kupske, jer sam očekivao da je Kupska sljedeća na redu. U dvorištu predzadnje kuće sustigli su me Blago i Šego, na što je započela naša prepirka o držanju položaja i nedostatku ljudstva. U trenutku prepiranja sklonio sam na nekoliko sekundi pogled s dna Kupske prema Blagi, a kada sam ga vratio, na dnu ulice, kod pruge, iza malog brdašca ležao je netko s kacigom na glavi, okrenut prema nama. Rekoh Blagi za njega, ali me on uvjeravao da su to naši iz Majevičkog naselja (sada ul. Kraljice Jelene)".

FOTO: Screenshot

Brat Stanko: 'Volio je život'

Marijofil Andrijanić mu je, kaže, i dalje govorio da nema logike u njegovom položaju, ali Blago je, ne slušajući, pretrčao u dvorište zadnje kuće, a Šego za njim: "Nije mi bilo jasno što namjerava i nisam se ni snašao, a on je istrčao iz tog dvorišta, počeo trčati prema pruzi i Vinogradskoj, i zamakao iza žive ograde. Tada se sasula strojnička vatra po svemu u ulici, a pucao je upravo lik koji je ležao na dnu ulice. Ubrzo se na dvorišnoj žici dvorišta u kojem sam se nalazio pojavio Šego (skoro ga ne upucah) koji mi je rekao da je Blago poginuo. Tvrdio je da ga je pogodila strojnica (s kuće br. 47), dok je meni logičnije da ga je pogodio lik s dna ulice s 10-ak metara udaljenosti (koji je u međuvremenu stradao)".

Karizmatični vukovarski lider i heroj Domovinskog rata Blago Zadro rođen je 31. ožujka 1944. godine u Donjim Mamićima kraj Gruda (BiH). Kao desetogodišnjak, s obitelji je doselio u Borovo Naselje, u kojem je naknadno s dolaskom rata izrastao u legendu Vukovara, no naznake da će njegovo ime velikim slovima biti upisane u povijesne knjige vidjele su se od njegova najranijeg djetinjstva.

"Kao dječak pokazivao je snažan karakter koji se isticao u sportu, ali i u društvu s vršnjacima. Uvijek je imao jasno izražen stav za koji se u raspravama borio, pa se upravo njega pitalo za mišljenje.  Međutim, istodobno je imao onaj dobar osjećaj za pravednost i ravnotežu. Nije bio isključiv niti tvrdoglav, pa je uvažio i tuđe mišljenje ako je smatrao da treba", opisuje ga brat Stanko, prisjećajući se Blagine perspektivnosti u sportu. Bio je, kaže, izniman talent za gimnastiku i nogomet, a bio je i vrstan šahist.

FOTO: Privatni arhiv 

Kata Zadro: 'Moj suprug je disao za Hrvatsku'

"Općenito, volio je život… Silno je volio društvo, volio je pjevati, a kad su bile ‘svinjokolje’, ja bih uzeo harmoniku, a on bi pjevao i plesao. Obožavao je meksičke i dalmatinske pjesme. 'Mama Huanita' bila mu je uvijek na repertoaru. Bio je baš veliki veseljak… Kada smo '54. došli iz Hercegovine, Blago je među brojnim prijateljima stekao i Srbe iz Borova Sela. Družio se s njima, ali je oduvijek njegovao nacionalni ponos i uvijek ga je branio. To ga je na kraju i koštalo života", ispričao je.

Supruga pokojnog Blage, Kata Zadro, kaže da ga je upoznala ispred svoje kuće: "Bila sam uvjerena da mu se sviđa moja sestra, ali ipak sam mu ja 'zapela za oko'. Obzirom da sam tada još bila maloljetna i završavala Ekonomsku školu, Blago je svaki dan dolazio pred mene i baš svaki put mi donio čokoladu. Pretpostavljam da je ljudima koji ga znaju samo po ratnoj priči to teško zamislivo, ali on je bio pravi džentlmen. Bio je vrlo galantan, meni je to godilo i naravno, dogodila se ljubav".

Blago Zadro nije bio jedini tog dana: 'Položio je život da bi ga izvukao svog zapovjednika'

Kata Zadro kaže da je njezin pokojni suprug "disao za Hrvatsku": "Teško je opisati koliko ju je volio. Ponekad razmišljam o tome kako bi bilo dobro da je njegov grob ovdje u Zagrebu, da bi ga možda trebala prebaciti… No, znam da veliki broj ljudi u Vukovar ide upravo zbog njegova groba. Znam da, otkako je poginuo, Blago nije samo moj i svjesna sam da ga dijelim s ostatkom Hrvatske", zaključuje Kata Zadro, kojoj život sada uljepšavaju brojni unuci.

* Tekst je nastao u okviru projekta "Čuvanje sjećanja na žrtve Domovinskog rata" kojeg je financijski podržala Agencija za elektroničke medije sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.