'NEDOSTAJE VIZIJE, SMJERA, INTERESA' Državni tajnik Lucić gostovao u Saboru, oporba ga nije štedjela

Imam dojam da pokušavate zadovoljiti brojke, pa (u službenu razvojnu pomoć) "trpate" svega i svačega, no nedostaje vizije, smjera, najviše interesa da tu napravite ozbiljnu stvar, rekao je Vladinu predstavniku Bojan Glavašević (ZLB) u saborskoj raspravi o Izvješću o službenoj razvojnoj pomoći (SRP) za 2020.  

Ocijenio je da se u SRP knjiže i projekti koji ne bi trebali. Pomoć Hrvatima izvan Hrvatske, ili slanje naših policajaca na turističku sezonu u Crnu Goru, nisu SRP, kazao je Glavašević.

Knjiženje SRP po međunarodnoj metodologiji

Državni tajnik u Ministarstvu vanjskih poslova Zdenko Lucić protumačio je kako se knjiženje obavlja po propisanoj međunarodnoj metodologiji.

Zastupnik ZLB-a kazao je i kako je odnos sredstava za multilateralu i bilateralu, 75 naprema 25, prevelik. Zapravo bi odnos trebao biti obratan, sve što damo u EU je "ok, dobra praksa", ali ako radimo projekt poput škole u Albaniji, kroz takve se projekte gradi pozicija lidera u regiji, istaknuo je.

Zvonimir Troskot (Most) propitivao je kakva je to SRP Hrvatima u Južnoj Americi koji, da bi glasovali na hrvatskim izborima, moraju putovati po dvije tisuće kilometara. Naše Ministarstvo obrazovanja poslalo je samo jednog profesora u Južnu Ameriku da poučava hrvatski jezik, pa kad već ne ulažete u jezik, pošaljite tamo barem hrvatske filmove koje ćete prevesti, predložio je.

Oporbu su zanimali učinci sredstava izdvojenih za SRP, više od pola milijarde kuna.  

Ne znamo koji će biti efekti utrošenih sredstava, a trebali bismo, rekao je Željko Pavić (SDP) i naglasio kako bi pomoć koju dajemo trebala biti sustavno pripremljena ako želimo pomoći Hrvatima izvan Hrvatske, posebno onima u BiH.

Zurovec: Tko kontrolira tijek novca SRP?

I Andreju Marić (SDP) zanimalo je kako pomoć, konkretno jednokratne financijske potpore, dopiru do ljudi kojima ta pomoć treba. Prosječan Hrvat u BiH ne zna kako dodjeljujete pomoć i kako do nje doći, ustvrdila je.

Državni tajnik je odgovorio da se sve informacije mogu dobiti preko Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Hrvatske, koji na svojim stranicama objavljuje informacije i često je u BiH sa hrvatskom zajednicom.

Daria Zurovca (Fokus) zanimalo je koje institucije kontroliraju tijek novca SRP.

Svaka institucija koja daje sredstva, zadužena je za kontrolu, rekao je Lucić.

Marijana Pavličeka (HS) zanimalo je kojim projektima i iznosima Hrvatska pomaže Hrvatima u Vojvodini kojih je, naveo je, trenutno oko 57.000 i žive u teškim financijskim prilikama.

Lucić ga je uputio da to može vidjeti u Izvješću.  

HDZ: Izdvajanja za SRP rastu

HDZ je pozdravio trend povećanja sredstava SRP.

Ukupna izdvajanja za SRP od 2009. do 2021. godine pokazuju stabilan trend rasta, kazao je Darko Sobota i podsjetio da se EU obvezala na izdvajanja za SRP u iznosu od 0,7 posto bruto nacionalnog dohotka do 2030. godine.

U 2020. SRP Hrvatske iznosila je 0,13 posto tog dohotka, naglasio je.

Radu Šimičevića (HDZ) zanimala su izdvajanja za Hrvate na Kosovu koji, napomenuo je, žive u teškim prilikama.

Imamo programe i za njih, prošlo ljeto imali smo program učenja hrvatskog jezika i ljetovanje za djecu, to ćemo nastaviti i ove godine, kazao je Lucić.

Hrvatska je za službenu razvojnu pomoć u 2020. izdvojila 517 milijuna kuna, 394 milijuna za multilateralne, a 123 milijuna kuna za bilateralne programe i projekte.

BiH je najveći pojedinačni primatelj razvojne pomoći Hrvatske. Provedeni su projekti i u Albaniji, Srbiji, Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji i Kosovu.

Od ostalih zemalja projekti su provedeni u Ukrajini, Venezueli, Gambiji, Mauricijusu, Turkmenistanu, Mongoliji, Libiji, Boliviji, Gruziji, Beninu, Siriji, Afganistanu i drugim državama u razvoju.