Ne biste vjerovali tko sve već sada najavljuje predsjedničku kandidaturu

U očekivanju službenog ulaska aktualne predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović u borbu za drugi predsjednički mandat, SDP-ov Zoran Milanović, neovisni dr. Miroslav Škoro i bivši Živozidaš, a trenutni 'slobodni zidar' Ivan Pernar već su snažno krenuli u kampanju. Iznenađenje izbora za Europski parlament, Mislav Kolakušić iako je više puta najavio da će se kandidirati, među ostalim i za predsjednika Republike, trenutno se ne pojavljuje u medijima, dok je kandidatkinja radikalno lijeve Radničke fronte Katarina Peović čak dobila priliku da u udarnom nedjeljnom terminu na HRT-u iznese program prepisan iz pamfleta kompartije iz 1918. godine. 

Trenutno neovisni saborski zastupnik i kratkotrajni ministar gospodarstva iz Mosta nezavisnih lista, Tomislav Panenić, također je u izravnom televizijskom prijenosu najavio kandidaturu. Nakon što je objavio da će se kandidirati na predsjedničkim izborima kao nezavisni kandidat jer ga je Most odbio podržati, Tomislav Panenić isključen je iz saborskog kluba Mosta. Dodatno najavu kandidature za predsjednika Hrvatske najavile su javnosti više ili manje poznate osobe, ali najblaže rečeno, jako osebujni kandidati.

Nije ovo prvi put da se na izborima za najviše političke funkciju u Hrvatskoj natječu i politički marginalci. Tako je u politiku htio ući i Siniša Vuco koji se doduše nije kandidirao na predsjedničkim izborima, već je nekoliko puta bezuspješno pokušao ući u Hrvatski sabor s istoimenom listom. Među adutima kojima je želio primamiti birače bila je legalizacija prostitucije te 'janjetina za sve'. 

Nakon Miroslava Škore još jedno estradno ime razmišlja o kandidaturi na predstojećim predsjedničkim izborima. Riječ je o svestranoj Avi Karabatić, koja je mogućnost kandidature najavila putem društvenih mreža, o čemu je pisao i portal Direktno.

"S obzirom na to da sam homo universalis suvremenog doba i da imam talent za gotovo sve, od pisanja, slikanja, glume, voditeljstva i da ne nabrajam jer ću biti dosadna, mogla bih razmisliti o tome jer volim politiku. Još u srednjoj školi sam je zavoljela jer sam imala odličnu ocjenu iz Politike i gospodarstva, a kasnije se ljubav nastavila. Sama politika potječe iz više grčkih riječi, politea kao režim, a nisam osoba koja je utopi u masi već stvaram novi režim, Avin režim", najavila je Ava moguću kandidaturu. 

Potpuna suprotnost Avi Karabatić i nekadašnjem kandidatu Siniši Vuci bio bi profesor i povjesničar Goran Jurišić, višegodišnji bliski suradnik Dobroslava Parage u stranci HSP 1861.

Jurišić je najavio kako će se kandidirati za predsjednika Republike Hrvatske još prije nekoliko mjeseci, ali bez većeg medijskog odjeka iako bi s njegovim, najblaže rečeno konzervativnim programom, vodeći hrvatski mediji mogli danima puniti naslovnice. Jurišić, naime, u društvo želi vratiti moral i etiku, a Hrvatsku izbaviti iz "svjetskog centra Sodome i Gomore", kako u nastupima na You Tubeu naziva Europsku uniju.

Ovaj kandidat želi zakonom zabraniti spominjanje Božjeg imena i njegovo psovanje te zabraniti OIB i mikročipiranje ljudi. Kao i Miroslav Škoro i Jurišić želi provesti nekoliko referenduma. Tako bi ovaj kandidat htio referendum o zabrani pobačaja, proizvodnji i prodaji GMO hrane, cijepljenja, chemtrailsa, referendum o neovisnosti Hrvatske narodne banke, ali i referendum o propalim referendumskim inicijativama.

I rođeni Pleterničanin, novinar, publicist i diplomat Antun Babić, na blogu 'Spasimo Hrvatsku' kojeg samostalno uređuje najavio je kandidaturu za predsjednika Republike Hrvatske. Babić na društvenim mrežama često komentira trenutnu predsjednicu Kolindu Grabar-Kitarović, koju proziva za prijevaru birača, ali i Miroslava Škoru za kojeg kaže da je isti kao i trenutna predsjednica. Kolindu Grabar-Kitarović u svojim komentarima naziva "glumicom s namještenim američkim smiješkom koja se pokazala nesposobnom za obavljanjem predsjedničke dužnosti i lažljivicom koja zagovara masonski novi svjetski poredak". 

Za Škoru kaže kako "nije istinski hrvatski domoljub jer nije sudjelovao u obrani Hrvatske tijekom Domovinskog rata te mu zamjera što je kao mlad i zdrav čovjek tih ratnih godina otišao u Sjedinjene Američke Države".

"Od početka sam bio svjestan da ne mogu pobijediti, iako imam više znanja i iskustva u politici, međunarodnim odnosima i realnom sektoru od svakog pojedinačnog kandidata. Osim toga za razliku od njih bio sam jedan od stvaratelja hrvatske države, od koje, osim plaće, nisam ništa ukrao ili opljačkao. Nikada nisam pripadao niti jednom lobiju, mafiji, sekti ili rođačkom klanu. Nitko me nije uspio potkupiti, a uvijek sam nepokolebljivo branio interese hrvatske države i hrvatskog naroda, kako ovdje u Hrvatskoj tako i u diplomaciji u inozemstvu", piše Babić te tvrdi kako namjerno nije tražio pomoć stranaka, jer su sve 'u rukama lopova, udbaša, bivših komunista i licemjera'.

"To je ujedno i razlog zašto me se vladajuće strukture boje od kako sam se vratio u Hrvatsku u travnju 1990. i zašto u medijima postoji blokada moje predsjedničke kampanje", smatra Babić. 

No to vjerojatno neće biti kraj poplave predsjedničkih kandidata s političke desnice. Čeka se  najava kandidature za reizbor trenutne predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović, no kako stvari trenutno stoje to neće biti kraj. Za očekivati je i kako će i Neovisni za Hrvatsku Brune Esih i Zlatka Hasanbegovića imati vlastitog kandidata, a sa svojim kandidatom bi mogli, ako je suditi po društvenim mrežama, samostalno izaći i i iz stranke Desno Ante Đapića. 

Očekuje se i predsjednički kandidat Živog zida sad kad su Ivan Pernar i Branimir Bunjac napustili tu stranku, ali nije neočekivana i kandidatura prvog, doduše 'uvjetnog' kandidata, neovisnog saborskog zastupnika Marka Vučetića. On se, naime, posljednjih mjeseci o tome nije uopće izjašnjavao.

Dakle, kandidata za predsjednika neće nedostajati. Kandidate za predsjednika, odnosno predsjednicu države mogu predložiti jedna politička stranka, koalicija stranaka ili birači. Međutim, neovisno o predlagatelju, svakog kandidata potpisima mora podržati najmanje deset tisuća birača.

Velikim strankama SDP-u, HDZ-u to neće biti problem, kao ni popularnom Miroslavu Škori i kandidatima Neovisnih za Hrvatsku, Živom zidu i antiestablišmentskim kandidatima Ivanu Pernaru i Mislavu Kolakušiću. Teško je za povjerovati da će te potpise uspjeti skupiti i drugi kandidati kako s političke desnice ili ljevice.

Međutim, politička povijest se ponavlja, pa će tako nasuprot ujedinjenoj ljevici i njihovom kandidatu Zoranu Milanoviću stati više kandidata s političke desnice koji će jedni drugima otimati glasove. Takav scenarij mogao bi u takvom slučaju ići u korist SDP-ovom predsjedničkom kandidatu u borbi za mjesto na Pantovčaku.