OVO SMO ČEKALI

Nastavljaju se dobre vijesti iz Europe: Napokon smo se izjednačili sa zapadom

Autor

bkk/h

Gospodarstvo eurozone i Europske unije tek je skromno poraslo u drugom tromjesečju, izvijestio je u petak Eurostat, blago snizivši procjene, a Hrvatska je bila u skupini zemalja s najsnažnijim rastom, rame uz rame sa Španjolskom.

06.09.2024. u 21:51
Ispiši članak

Gospodarstvo eurozone i EU-a u cjelini poraslo je u razdoblju od travnja do lipnja za 0,2 posto u odnosu na prethodna tri mjeseca kada je uvećano za 0,3 posto, izračunao je Eurostat na temelju sezonski prilagođenih podataka. Procjene objavljene sredinom kolovoza pokazivale su rast aktivnosti na oba područja za 0,3 posto.

Od kraja 2022. godine europsko gospodarstvo balansira na rubu stagnacije, pokazuju podaci Eurostata. Početkom lipnja europski statistički ured bio je napomenuo da će do listopada objaviti većinu revidiranih tromjesečnih i godišnjih podataka članica o nacionalnim računima i o bilanci plaćanja, u sklopu usklađenih izmjena referentnih vrijednosti i uključivanja u izračune novih izvora podataka i promjena u metodologiji.

Izmjene pojedinih objedinjenih europskih podataka trebale bi biti "ograničene, ali ipak zamjetne" dok bi izmjene podataka nekih članica trebale biti "izraženije", istaknuli su statističari. Najsnažnije je u drugom tromjesečju poraslo poljsko gospodarstvo, za 1,5 posto u odnosu na prva tri mjeseca. Slijede Grčka i Nizozemska s rastom aktivnosti za 1,1 odnosno za jedan posto.

FOTO: HINA/Zvonko Kucelin

Najslabiji Portugal i Rumunjska

Blizu je i Hrvatska s rastom gospodarske aktivnosti u razdoblju od travnja do lipnja za 0,8 posto prema prethodna tri mjeseca kada je uvećana za jedan posto. Istu stopu rasta bilježila je u proljetnom tromjesečju i Španjolska. Najslabije je poraslo rumunjsko i portugalsko gospodarstvo, za 0,1 posto, dok je estonsko stagniralo.

Najsnažniji pad aktivnosti na tromjesečnoj razini zabilježila je Irska, za jedan posto, a u stopu ju prati Latvija, s padom aktivnosti od 0,9 posto. Blizu je i Austrija čiji je BDP smanjen za 0,4 posto. Najveće europsko gospodarstvo, ono Njemačke, smanjeno je u drugom tromjesečju za 0,1 posto, pokazuju tablice Eurostata.

U odnosu na isto lanjsko razdoblje, gospodarstvo eurozone poraslo je u drugom tromjesečju, prema sezonski prilagođenim podacima, za 0,6 posto, a aktivnost u EU za 0,8 posto, u skladu s procjenama od sredine kolovoza. U prvom tromjesečju BDP eurozone porastao je za 0,5 posto, a EU-a za 0,7 posto.

FOTO: HINA/Edvard Šušak

U Hrvatskoj porast od tri posto

Početkom godine gospodarska aktivnost odmaknula se na oba područja od ruba stagnacije iz druge polovine 2023., pokazuju podaci Eurostata.  Najsnažnije je u drugom kvartalu na godišnjoj razini poraslo gospodarstvo Malte, za 4,2 posto, a slijede Poljska i Cipar sa stopama rasta od četiri odnosno od 3,7 posto.

Hrvatski BDP porastao je u drugom kvartalu prema istom lanjskom razdoblju za tri posto. U prvom kvartalu bio je veći za 3,9 posto, pokazuju Eurostatove tablice. Španjolska je i na godišnjoj razini  gotovo izjednačena s Hrvatskom, uz stopu rasta u drugom tromjesečju od 2,9 posto. Najskromnije je poraslo luksemburško gospodarstvo, za 0,3 posto.

Odlične vijesti za hrvatsko gospodarstvo: Ovo je u rangu s velikim europskim zemljama

Njemačko gospodarstvo stagniralo je pak u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Daleko najveći pad aktivnosti u odnosu na drugo prošlogodišnje tromjesečje zabilježila je Irska, od 4,1 posto. Slijede Estonija i Finska, s padom gospodarstva od 1,3 odnosno 1,2 posto.

Komentari

VAŽNO Ako ne vidite komentare ne znači da smo ih zabranili ili ukinuli. Zahvaljujući pravilima Europske unije o privatnosti podataka treba napraviti sljedeće: 1. Logirati se na Facebook u ovom browseru i omogućiti korištenje kolačića (cookies). Logirati se možete ovdje: https://www.facebook.com/ 2. Uključiti third party cookies u svom browseru. Ako koristite Chrome to možete učiniti na chrome://settings/cookies. Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.