NAKON 31 GODINE ČEKANJA Potvrđena optužnica zbog raketiranja Banskih dvora!

Postupak protiv optuženika vodit će se u njihovoj odsutnosti jer su sva šestorica nedostupna hrvatskom pravosuđu, kazao je Hini glasnogovornik suda Krešimir Devčić.

Priopćivši samo dob okrivljenika, tužiteljstvo je ranije preciziralo da su Bajić, Jeremić, Miličević, Kovačević i Dopuđa državljani Republike Srbije, dok Lukić ima državljanstvo Srbije i Hrvatske.

Optužnica za pokušaj ubojstva visokih državnih predstavnika te za ratni zločin podignuta je krajem prosinca 2020. godine, a njome su obuhvaćeni tadašnji zapovjednik 5. zrakoplovnog korpusa Ljubomir Bajić, načelnik za zračnu podršku Slobodan Jeremić, načelnik 105. lovačko-bombarderskog puka Đuro Miličević, referent tadašnje kontraobavještajne službe pri nekadašnjem ratnom zrakoplovstvu i protuzračnoj obrani Čedomir Kovačević i dva pilota izvršitelja napada, Ratko Dopuđa i Damir Lukić.

Okrivljenici tražili dokumentaciju na srpskom jeziku i ćirilici

Optužnica nije bila potvrđena sve do petka jer su okrivljenici tvrdili da su pojedini dokazi protiv njih bili nezakoniti, osobito iskazi dijela svjedoka koji su ispitivani bez nazočnosti obrane. Uz to, okrivljenici su tražili da im se sva dokumentacija iz sudskog spisa prevede na srpski jezik i ispiše ćiriličnim pismom.

Optužno vijeće Županijskog suda u Zagrebu još ranije je odbilo zahtjeve za izdvajanje iskaza svjedoka i službeni h zabilješki, na što se obrana okrivljenika žalila Visokog kaznenom sudu, a koji je te zahtjeve odbio i potvrdio odluku optužnog vijeća.

''Okrivljenike se tereti da su 7. listopada 1991. postupali u cilju da ugroze Ustavom propisano državno i društveno uređenje i sigurnost RH usmrćenjem tadašnjeg predsjednika RH i znajući da će djelovanjem avio-bombama i većim brojem raketa zrak-zemlja po gusto naseljenom centru Zagreba usmrtiti i druge osobe koje se zateknu u njegovoj blizini te prouzročiti velika razaranje objekata'', navelo je tužiteljstvo u optužnici.

Tužiteljstvo tereti okrivljenike da su tijekom oružanog sukoba oružanih snaga RH i JNA na području Hrvatske postupali prema ranije stvorenom planu zapovjednog vrha JNA s kojim je pukovnik Jeremić kao pomoćnik zapovjednika za zrakoplovnu podršku u zapovjedništvu Ratnog zrakoplovstva i protuzračne obrane (RV i PVO) JNA 7. listopada 1991. upoznao general-majora Bajića koji je u to vrijeme bio zapovjednik 5. zrakoplovnog korpusa RV i PVO te ujedno i zapovjednik operativne grupe za borbeno zapovijedanje.

Jeremić je istog dana helikopterom Gazela došao na aerodrom Udbina gdje je bio smješten 105. lovačko-bombarderski avijacijski puk RV i PVO te se sastao s načelnikom štaba i zamjenikom zapovjednika tog puka majorom Miličevićem koji je Jeremića u skladu s Bajićevom zapovijedi upoznao da kapetan I. klase Kovačević raspolaže s obavještajnim podacima o prostorijama u kojima bi se trebao nalaziti tadašnji hrvatski predsjednik Franjo Tuđman.

Miličevića se tereti da je naredio zapovjedniku 249. lovačko-bombarderske eskadrile pri 105. lovačko-bombarderskom puku kapetanu I. klase Ratku Dopuđi da kao pilot aviona Super Galeb G-4 s Kovačevićem kao kopilotom i kapetanom I. klase Lukićem kao pilotom drugog aviona G-4 bombardiraju i raketiraju Banske dvore i objekte u njegovoj blizini.

U raketiranju poginuo jedan civil

Potom su Dopuđa, Kovačević i Lukić istog dana oko 15 sati doletjeli s aerodroma Udbina do Zagreba nakon čega je Dopuđa prema Kovačevićevim uputama avionskim bombama MK-82 bombardirao Banske dvore u kojima se Tuđman trebao nalaziti s tadašnjim predsjednicima Predsjedništva SFRJ Stjepanom Mesićem i Saveznog izvršnog vijeća SFRJ Antom Markovićem.

Lukića tužiteljstvo tereti da je na Banske dvore i objekte u blizini ispalio 16 raketa M-74 Munja kalibra 128 milimetara koje su pogodile objekte u blizini Banskih dvora, ali u cilju nisu uspjeli jer je Tuđman sa svojim gostima ranije napustio prostorije.

Uslijed bombardiranja i raketiranja poginuo je jedan civil, dok su jedan civil teže, a tri lakše ozlijeđena. Na Banskim dvorima i okolnim objektima nastala je materijalna šteta u iznosu od gotovo 37 milijuna kuna, dodalo je tužiteljstvo.

Županijsko državno odvjetništvo u Zagrebu je podsjetilo da je 12. prosinca 2017. pokrenulo istragu protiv šestorice okrivljenika i da je tome prethodio višegodišnji rad na prikupljanju dokaza i dokumentacije.