đakovačka katedrala

NADBISKUP HRANIĆ 'Svi mi ljudi smo braća, ne možemo častiti Boga ako Krista ne prepoznamo na licu svakoga čovjeka'

Autor

rj/h

Đakovačko-osječki nadbiskup Đuro Hranić predvodio je u đakovačkoj katedrali na Božić središnje euharistijsko slavlje, poručivši da ne možemo častiti Boga ako Isusa Krista ne prepoznajemo na licu svakoga čovjeka, ako ne prihvaćamo i ne ljubimo svoj život i ako svoj život ne pretvaramo u služenje i za dobrobit ljudi oko nas.

25.12.2017. u 13:55
Ispiši članak

Boga ispravno štujemo časteći ga u čovjeku, rekao je. "Božić je poziv na otvorenost nas ljudi jednih drugima, na prepoznavanje, na prihvaćanje i ljubav prema drugome kao bratu i prijatelju koji mi pripada bez obzira na svjetonazor, na političke stavove i stranku kojoj pripada, bez obzira kojem narodu pripada, koje je boje kože, kako traži Boga. Božić je poziv na nadvladavanje naših granica, naše samodostatnosti, isključivosti i naših egoizama," rekao je nadbiskup Hranić.

Božić je i poziv čovjeku na pomirenje sa samim sobom, svojim bračnim drugom, članovima uže i šire obitelji, ali i nadilaženje unutar podjela našeg, hrvatskog društva, poručio je.

Istaknuo je kako je Božić simbol blizine, prijateljstva, mira, ljudskosti, plemenitosti i dobrote, radosna i utješna poruka da kod Boga nema odbačenih ljudi.

Iznio je pet poruka Božićnih otajstava. Prva je da Bog ostaje vjeran čovjeku. Druga je poruka da Božić ima povijesno, univerzalno i nadvremensko značenje, rekao je.

Tumačeći treću poruku, da je čovjek slika Isusa Krista, nadbiskup je naglasio kako u utjelovljenom Sinu, Isusu Kristu, spoznajemo da je on prava i savršena slika Božja, cilj prema kojemu teži čitava ljudska povijest. Naglasio je kako je stvaranje dovršeno otajstvom utjelovljenja, po kojemu je Krist u sebi objedinio i obnovio čitavu stvorenu stvarnost. Upravo radi svoga univerzalnog i kozmičkog značenja, otajstvo Kristova utjelovljenja predstavlja stožer i prekretnicu ljudske povijesti, koju dijelimo na vrijeme prije i poslije Krista.

Kao četvrtu poruku nadbiskup Hranić navodi da je čovjek kristovsko biće. "U Djetetu iz Nazareta Bog i čovjek postali su jedno. Stoga je svako ljudsko biće, kojemu je darovano postojanje, apriorno i neovisno o svijesti i o osobnom odnosu prema Isusu Kristu, kristovsko biće, usmjereno prema Isusu Kristu, rekao je nadbiskup Hranić, dodavši kako pohod čovjeku u Djetetu Isusu nije samo pohod prijatelja, nego i Spasitelja koji želi spasiti sve nas svoju braću "jer smo svi mi, baš svi, slabi i grešni ljudi, ali i njegova, Božja i Kristova svojina," rekao je Hranić.

Peta je poruka da je Zemlja naš zajednički dom. "Iz Božića bismo mogli izvući i poruku za naš odnos prema stvorenom svijetu u kojem živimo: ovaj je svijet naša briga i zadatak, naše privremeno prebivalište i dom. No, svi mi ljudi smo braća. Zato ne možemo dijeliti ovaj svijet na moj i tvoj, na naš i njihov. Stoga, što kako se odnosimo prema stvorenom svijetu, i što činimo s prirodom i stvorenjima oko sebe, činimo sebi," rekao je nadbiskup Hranić. 

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.