Na današnji dan započeo je napad JNA na zauzete vojarne u Pločama

U sklopu plana razoružavanja Teritorijalne obrane u proljeće 1990., JNA je htjela staviti pod nadzor oružje koje je legitimno pripadalo hrvatskom narodu, a sve da bi se lakše izveo cilj okupiranja Hrvatske. U skladištima JNA na Maloj bari nalazio se veliki broj pješačkog, topničkog i protuzračnog oružja te veći broj protutenkovskih mina i streljiva. 

Plan je predviđao i zauzimanje ostalih vojnih objekata u gradu, prvenstveno vojarne "Stanko Parmać", smještene u luci, u kojoj je boravilo oko 70 vojnika i časnika. U njoj se nalazilo 20 kamiona u uporabi, oko 80 konzerviranih kamiona i ostalih vozila, razna vojna oprema, pješačko naoružanje i streljivo. Vojarna je bila osigurana s tri stražarska mjesta.

U ratnoj luci "Portini" bio je stacioniran 16. divizion u čijem se sastavu nalazilo 6 minolovaca sa 150 mornara i časnika. Osiguranje je činilo jedno stražarsko mjesto i mitraljesko gnijezno na brdu iznad sidrišta. Odmah uz ratnu luku postojala je i tehnička radionica koja nije bila značajna kao vojni objekt, već zbog oružja koje se tamo nalazilo na remontu. Postojala su još dva vojna objekta, i to skladište pomorskih mina i goriva u uvali Tatinje, te Dom JNA.

Ova tri objekta nisu imala značajno osiguranje pa se procijenilo da će zauzimanjem ostalih objekata i oni biti zauzeti bez većih problema. Plan operacije završen je 9. rujna 1991. i predan Davorinu Domazetu, Imri Agotiću i Luki Bebiću koji su ga odobrili.

Iako je 13. rujna bio predviđen za održavanje akcije (čak je i dio operacija i započeo taj dan), slijedom okolnosti na relaciji Zagreb - Metković - Ploče, do nje je došlo tek sljedeći dan. Zahvaljujući tome, JNA je dodatno minirala i osigurala objekte i efekt iznenađenja je izostao. U subotu, 14. rujna u 18,30 sati policija je blokirala Jadransku magistralu od Makarske do Rogotina, kao i sve sporedne ceste kako si se spriječio pokušaj pomoći kopnenih snaga JNA iz drugih vojarni, prvenstveno iz Splita.

Svi domovi zdravlja u okolini su bili stavljeni u punu pripravnost, a bile su prekinute i sve telefonske veze u cijelom kraju. U 19,05 sati prekinuta je opskrba električnom energijom u cijeloj dolini, da bi akcija započela 10-ak minuta poslije toga. Hrvatske snage pred skladištem su dale ultimatum vojnicima za predaju, i nakon kraćih pregovora, zahvaljujući razumnosti dočasnika JNA ušle u kompleks u Maloj bari. Već za pola sata počeo je utovar opreme i naoružanja.

Iako je najveći dio komunikacija bio ili ometan ili u prekidu, zapovjedništvo JNA je ipak stupilo u kontakt sa zapovjedništvom Vojno pomorske oblasti u Splitu koja je zajedno sa zapovjedništvom na Visu uputila pomoć, zrakoplovstvo 97. aviobrigade čiji su zrakoplovi bili u Mostaru i Zemuniku, a o čemu su obaviještene hrvatske snage na terenu.

Do 22,30 sati iz skladišta je bilo izvučen 31 kamion opreme i naoružanja, a već oko 22,45 grad su nadletjela dva zrakoplova JNA i izbacila svjetleće bombe. To je značilo prekid napada na vojne objekte, no ne i prekid ukrcaja oružja iz Male bare. Budući da je postalo jasno da se plovila neće zarobiti, napadnuti su minolovci u luci: tri su zapaljena, a četvrti je bio onesposobljen za manevar. 

Napadi zrakoplovima su se nastavili, pa je tako izvedeno još šest napada, uglavnom na skladište u Maloj bari i okolnim cestama, u kojima je je smrtno stradala jedna osoba, dvije su ranjene, a uništena su tri kamiona i jedno osobno vozilo. Iako je plan operacije predviđao obranu neba od zrakoplova oružjem izvučenim iz skladišta, to se nije dogodilo. Dio protuzrakoplovnog oružja je onesposobila sama JNA, a drugim oružjem zbog nepoznavanja nije imao tko djelovati, tako da je nebo ostalo nebranjeno. Rano ujutro 15. rujna operacija je prekinuta.

Započeti su i pregovori, a osnovni zahtjev i ultimatum JNA je bio oslobađanje 12 časnika koji su zarobljeni. Kako je udovoljeno njihovom zahtjevu, napadi na grad su prestali. Ratni brodovi koji su ostali ispred grada su uplovljavali više puta odvozeći časnike i vojnike, dokumentaciju kao i oružje i gorivo iz skladišta Tatinje. Hrvatske snage su 17. rujna preuzele objekte koji nisu bili pod njihovim nadzorom. Pomorska blokada Ploča uspostavljena 17. rujna prekinuta je 23. rujna, a život u Pločama se normalizirao 25. rujna. 

Bitka je značila veliku pobjedu, jer su hrvatske snage zaplijenile vrijednu tešku opremu (topništvo, rakete) kao i duge cijevi i streljivo iz vojnih skladišta. Procjenjuje se da je iz skladišta u Maloj bari izvučeno 4800 pušaka, 20 protuavionskih topova, 190 puškomitraljeza, 500 pištolja, te velika količina raznih drugih vrsta oružja i streljiva. U ostalim objektima JNA u Pločama zaplijenjeno je 120 kamiona i drugih vrsta vozila, 84 topa 20 i 40 mm, te velike količine streljiva za pješačko naoružanje kao i velike količine granata i mina (oko 350 tona).

Uzimajući u obzir da su branitelji cijele Dalmacije u to vrijeme raspolagali s oko 3500 pušaka, rezultati ove operacije postaju još upečatljiviji. Strateški promatrano, zauzimanje vojnih objekata u Pločama poremetilo je planove JNA osvajanja Doline Neretve i odsijecanja juga Hrvatske. U spomen na ovu operaciju, Ploče su za dan grada proglasile 14. rujna, a prvi Maraton lađa, održan je 13. rujna 1998. u spomen ove operacije.