Na današnji dan preminuo je Ante Starčević, još za života nazvan Otac domovine

Ante Starčević preminuo je na današnji dan 1896. godine, a pokopan je  na groblju tada medvedničkog sela ponad starog Zagreba u Šestinama. Želio je biti pokopan tamo gdje mu je bilo srce, u hrvatskoj zemlji uz hrvatskog čovjeka.

Starčević je bio političar posve iznimnog, antimakijavelističkog uvjerenja. Svoje poglede i politička uvjerenja temeljio je na principima etičnosti, jer je smatrao kako je to temelj državnog i narodnog opstanka.

"Pametne i poštene vlade čuvaju narode od pokvarenosti i od kuge. u pokvarenom narodu dugačak opstanak neće imati nikakva vlada. O ljudima dakle i njihovu moralu ovisi opstanak i vlade i države i naroda. A svaki opstojeći sustav ma kakav i gdje on bio, ja mu sudim po njegovom plodu, a taj se najjasnije pokazuje u moralu i blagostanju naroda", opisao je svoje viđenje moralnosti politike i naroda Starčević. 

Oporbeni političar znao je razlikovati domovinsku dužnost od oporbenog stajališta. Odnosno, znao je razliku između države kao zajedničkog dobra i vlade kao stranačko-političke opcije. Zahtijevao je da svi koji obnašaju službu u vlasti svoje osobne interese podrede općem dobru.

Po političkim stavovima Starčević je bio tipični liberal 19. stoljeća

Starčević je u svojim djelima izgradio sustav nacionalne ideologije u kojoj je obradio mnoga značajna politička, ekonomska i kulturna pitanja. Zalagao se za suradnju različitih društvenih slojeva radi lakšeg ostvarenja osnovnoga političkog cilja: stvaranja samostalne hrvatske države. Zastupao je idealističko viđenje države kao moralne zajednice koja bi trebala omogućiti dobar život svojih članova i koncept građanskog nacionalizma po kojoj su članovi nacije svi državljani bez obzira na etničko ili vjersko podrijetlo. Po političkim stavovima Starčević je bio tipični liberal 19. stoljeća jer je zagovarao načelo narodnog suvereniteta. 

Njegov ideološki sustav rezultat je svojevrsnog spoja liberalizma i nacionalizma. U okviru povijesti hrvatskog liberalnog nacionalizma 19. stoljeća Starčević je ostvario simbiozu nacionalnog cilja izraženog u zahtjevu za uspostavom samostalne hrvatske države i liberalnog koncepta koji je bio ugrađen u ideju o njezinu nastanku i unutrašnjem uređenju.

Tvorac ideje hrvatske samostalnosti 

U pitanju vjere bio je pristaša laicizacije, ali ne i ateist. Starčević se zalagao za ekonomsku i kulturnu modernizaciju hrvatskog društva, iako nije vjerovao da se u tome može ostvariti veliki napredak dok je Hrvatska politički potčinjena i u sklopu Austrije. Smatrao je da zadruge, u kojima je tada još živio veći dio hrvatskog naroda, treba sačuvati uz određene reforme i tek u nuždi pristupiti njihovu ukidanju. Starčević je vjerovao u povijesni napredak, smatrajući da su društva zapadne Europe, posebno Francuska, vrhunac progresivnog kretanja.

Zajedno s Eugenom Kvaternikom i Perom Vrdoljakom, osnovao je 1861. godine Stranku prava. Osnovno načelo pravaša i Ante Starčevića bilo je: "Ni pod Beč, ni pod Peštu, nego za slobodnu i samostalnu Hrvatsku!".  Stranka prava postala je najznačajnija politička organizacija tog razdoblja u Hrvatskoj zahvaljujući prije svega svojem osnivaču i vođi, Anti Starčeviću. 

Starčević je svojim djelima i političkim radom postavio teorijskopolitičke temelje suvremene hrvatske nacionalne države i zbog toga je još za života bio prozvan Ocem domovine.