Muškarci koji su skidali zastavu kraj Knina lokaciju nisu slučajno izabrali, o njoj je pjevao četnik Baja Mali Knindža

Kako su počinitelji hrvatski državljani srpske nacionalnosti, odmah po objavi video snimka na TikToku i vijesti u medijima krenula je lavina komentara u Hrvatskoj, ali i u okruženju, pogotovo u Srbiji.

Osim polariziranih reakcija, od zgražanja do oduševljenja, navode se podaci kako lokacija skidanja zastave nije slučajno izabrana, već ima dublje, simbolično, značenje. Naime, srpski glazbenik Mirko Pajčin, zvani Baja Mali Knindža, opjevao je slap Krčić u pjesmi "Dinaro, srpska goro".

Nadimak je, inače, dobio po Knindžama, paravojnoj formaciji tzv. Republike Srpske Krajine, čijem je veličanju posvetio veliki dio svog ranog opusa. Poznat je kao vatreni srpski nacionalist i pristaša Srpske radikalne stranke kojoj je spjevao himnu.

Stihovi pjesme u kojoj spominje slap Krčić u originalu idu: "Uvek kad dođe jesen, setim se Krčića, setim se vojvode Momčila Đujića. Momčilo iz moga kraja, legendo zavičaja. Uvek kad dođe jesen, srce me zaboli moji su četnici gore na Dinari. Dinaro, srpska goro, dolazim uskoro."

Zločinac iz Drugog svjetskog rata Momčilo Đujić rođen je u pravoslavnoj srpskoj obitelji u Kovačiću kraj Knina. Od 1935. godine je inicijator, organizator i vođa četničkih udruženja u okolici Knina. U  ljeto 1941. godine došao je na čelo četničkog odreda, da bi početkom 1942. godine sudjelovao u osnivanju Dinarske četničke divizije s kojom je sudjelovao u nizu akcija protiv partizana, piše Slobodna Dalmacija.

Pod njegovim su zapovjedništvom četnici počinili mnoge zločine nad hrvatskim stanovništvom. Nakon rata je pobjegao u SAD te tadašnja SFRJ nije uspjela nikada ishoditi njegovo izručenje.

Izručenje četničkog nadvojvode je bezuspješno tražila i Republika Hrvatska u svibnju 1999. godine. Bjegunac Đujić je iz izbjeglištva u SAD-u novčano podupirao paravojne četničke formacije koje su 90-ih ratovale u BiH i Hrvatskoj te ih ohrabrivao slanjem odlikovanja i proglašenjem vojvodama. Umro je krajem 1999. godine u Chicagu, a poklonici radikalne velikosrpske ideologije do danas ga uzvisuju.

Muškarci pušteni na slobodu, istražni zatvor se nije tražio

Podsjetimo, nakon iznošenja obrane na Županijskom državnom odvjetništvu u Šibeniku, dvojica 20-godišnjaka i jedan 49-godišnjak, koji su skinuli hrvatsku zastavu u mjestu Kovačić na brdu Gradina na sjeveru Kninskog polja, pušteni su da se brane sa slobode.

Istražni zatvor za njih se nije ni tražio jer se procijenilo kako nema zakonske osnove. Naime, istražni zatvor je krajnja mjera koja se određuje kako bi se spriječio bijeg osumnjičenih, utjecaj na svjedoke ili ponavljanje kazneno djela.