SIGURNOST I POVJERENJE

MUP-OVA ANALIZA STANJA SIGURNOSTI U 2020. 'Imamo najbolji koeficijent razriješenosti u protekla dva desetljeća'

Autor

ig/h

Stanje sigurnosti u 2020. bilo je na visokoj razini, istaknuo je MUP u analizi za prošlu godinu uz koju je prvi put objavljen dugogodišnji pregled trendova te komentari o utjecaju epidemioloških mjera na kriminalitet.

15.04.2021. u 16:40
Ispiši članak

Tijekom 2020. u Hrvatskoj je prijavljeno 53.082 kaznena djela za koja se postupak pokreće po službenoj dužnosti, a što je 5,2 posto manje u odnosu na 2019. Broj takvih nedjela na 100.000 stanovnika odnosno stopa kriminaliteta iznosi 1306 kaznenih djela, što Hrvatsku svrstava u skupinu sigurnih zemalja, ističe MUP.

Pritom izdvajaju zagrebačku Policijsku upravu koja, unatoč svom udjelu od gotovo 30 posto u ukupnom kriminalitetu, s obzirom na broj stanovnika ima ispodprosječnu stopu.

"Uz navedeno, koeficijent razriješenosti kaznenih djela u Republici Hrvatskoj u 2020. godini iznosi visokih 71,2 posto, a što je najviši koeficijent razriješenosti u promatranom desetogodišnjem razdoblju, odnosno čak za osam posto bolje od tog prosjeka", navode u komentaru pokazatelja sigurnosti.

U događajima koji su ugrožavali sigurnost u Hrvatskoj su smrtno stradale 832 osobe, što je za 137 manje u odnosu na 2019.'

MUP: Najbolji koeficijent razriješenosti u protekla dva desetljeća

MUP ističe da je policija u 2020. pored obavljanja redovnih poslova preuzela provođenje i nadzor nad mjerama za suzbijanje širenja Covida-19, a što je zahtijevalo preraspodjelu i preusmjeravanje ljudskih i tehničkih kapaciteta.

"Prikazani rezultati u različitim područjima suzbijanja kriminaliteta, ali i otkrivanje počinitelja počinjenih kaznenih djela potvrđuju kako je policija sve povjerene joj poslove obavljala uspješno te se angažman policije u provedbi Covid-19 nije negativno odrazio na stanje sigurnosti.

Upravo suprotno, policija je manji broj prijavljenih kaznenih djela u općem kriminalitetu iskoristila za njihovo uspješnije razrješenje te postigla najbolji koeficijent razriješenosti kaznenih djela u protekla dva desetljeća", zaključuju u analizi.

Dodaju kako je "opravdano manji broj kriminalističkih istraživanja gospodarskog i koruptivnog karaktera te zlouporabe droga" nadomješten povećanjem broja otkrivenih zločinačkih udruženja transnacionalnog i međunarodnog karaktera te složenim i dugotrajnim kriminalističkim istraživanjima kojima se "organiziranom kriminalitetu zadaju ozbiljni udarci".

Ohrabrivanje žrtava na prijavu nasilja nad djecom i u obitelji

Posebnu pozornost policija je, kako navode, usmjerila povećanom riziku od viktimizacije djece i obitelji povezano s mjerama suzbijanja pandemije Covid-19 kroz provođenje preventivnih kampanja, ali i ohrabrivanje žrtava na prijavu takvih djela.

"Navedeno je izuzetno važno budući da kod takvih djela postoji izražena opasnost 'tamne brojke' – neprijavljivanja djela – a što nam kao društvu nije cilj. Iz navedenog razloga, iako posljedično ne možemo biti zadovoljni, pozdravljamo što su se žrtve obiteljskog nasilja ohrabrile i više prijavljivale djela te tako zahtijevale zajedničko djelovanje svih relevantnih institucija u njihovoj zaštiti", ističu u MUP-u.

Smanjenje prometa u odnosu na raniju godinu, brojne preventivne i represivne aktivnosti policije te izmjene zakona usmjerene na oštrije kažnjavanje počinitelja najtežih prometnih prekršaja i recidivista rezultiralo je 2020. "iznimno pozitivnim stanjem sigurnosti i protočnosti prometa uz najmanje poginulih osoba u prometu ikada".

Provedbe mjera smanjenog kretanja preko graničnih prijelaza samo su kratkotrajno utjecale na nezakonite migracije te se pritisak nastavio i u 2020. Međutim, iako je došlo do značajnog povećanja nezakonitih migracija, one se, zbog stalne i povećane prisutnosti policije na terenu, nisu značajnije odrazile na ukupno stanje sigurnosti i živote građana, navodi MUP.

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.