MUP: Nasilnici će jednom mjesečno morati na policiju, poboljšava se zaštita žrtava

Ministarstvo unutarnjih poslova u javno savjetovanje je uputilo tekst novog pravilnika o načinu provedbe zaštitnih mjera zabrane približavanja, uznemiravanja ili uhođenja žrtve nasilja u obitelji i mjera udaljenja iz zajedničkog kućanstva, kojim bi se trebala povećati zaštita žrtava i smanjiti dodatno viktimiziranje, piše Večernji list.

Žrtve nasilja, u slučajevima u kojima su nasilniku izrečene zaštitne mjere, bile su prisiljene jednom tjedno odgovarati na pitanja policije o ponašanju počinitelja. Umjesto samog nasilnika, o tome pridržava li se nasilnik izrečenih mjera, pitalo se žrtve, a takva praksa remeti mir žrtava i ne dopušta im uspostavljanje normalnog života.

Umjesto toga, novim se pravilnikom propisuje obveza policijskog kontakta upravo s počiniteljem, a ne žrtvom.  Pravilnik propisuje da će policija to morati činiti najmanje jednom mjesečno, no učestalost takvih kontakata ovisi o sigurnosnoj procjeni policije.

Kako piše Večernji list, MUP  je uvjeren da će takva odredba zaštititi žrtvu, ali i da će česti kontakti i podsjećanje na izrečene mjere podići svijest kod samog počinitelja o pridržavanju tih mjera.

Međutim, iz MUP-a napominju kako je i dalje moguć učestali kontakt policije sa žrtvom, ako sigurnosna procjena pokaže da je to nužno, ali fokus se stavlja na počinitelja. Ističu da je temeljna novost Pravilnika individualizirani pristup žrtvi, pri čemu dinamika i način provedbe zaštitnih mjera ovisi o pojedinom slučaju. Isto tasko, naglašavaju da je riječ o provedbi mjera koje izriče sud kada smatra da će ih se počinitelj pridržavati, u protivnom je nužno odrediti drugu sankciju koja će spriječiti nasilje.

Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić, u zadnjem izvješću upozorava da se sudovi u praksi vrlo rijetko oslanjaju na prosudbu policije. Prema tom izvješću, sudovi su 2017. godine prihvatili samo 17 posto zaštitnih mjera koje je predložila policija, odnosno samo 1500 od ukupno 8731 predložene mjere. Upozorava i na činjenicu da su sudovi relativno blagi prema počiniteljima ovakvih prekršaja pa je tako te godine na bezuvjetnu zatvorsku kaznu osuđeno samo 806 osoba.

"U sferi prekršajnog sudovanja, sudovi nisu dorasli načelu politike nulte tolerancije prema nasilju u obitelji", upozorila je u izvješću te dodala kako treba tražiti uzrok tzv. brutalizacije nasilja.

Neva Tölle iz Autonomne Ženske kuće Zagreb za Večernji list je komentirala ovaj pravilnik. "MUP nije na lošem putu. Pozdravljamo ovu inicijativu jer se vidi da je Pravilnik napisan kako bi se ispoštovali zahtjevi Istanbulske konvencije i zamjećujemo napore MUP-a da zaštitu žrtava učini boljom nego je bila do sada" kaže Tölle. Napominje da i ovim i drugim pravilnicima smisao u praksi daju oni koji ga provode, a u Hrvatskoj su, kako kaže, u praksi i prečesto prisutne predrasude pa se žrtvu uvjerava da je i sama kriva za ono što joj se dogodilo.

Tölle upozorava da bi se policija morala žaliti na svaku pojedinu odluku o odbijanju zaštitnih mjera.