Muče pse kako bi od ljudi izvukli donacije: Iza milijunske prevare stoji banda iz Ugande

U Ugandi, jednoj od najsiromašnijih afričkih država, stotine mladih muškaraca okrenulo se lažnom predstavljanju kao prijatelji životinja i voditelji skloništa, a da bi potom ozlijeđene, bolesne i zanemarene pse i mačke koristili za iznuđivanje naivnih Amerikanaca i Europljana osjetljivih na patnju životinja. Sumnja se da Uganđani neke od tih životinja sami ozlijeđuju.

Model je jednostavan: snimiti ozlijeđenu životinju, a onda potresnim slikama i snimkama iznuditi što više donacija koje na kraju ne završavaju u skrbi za životinje. Inače, prije prijevara sa životinjama, iz Ugande su dolazile prijevare sa sirotištima i fotografijama izgladnjele djece, ali takve slike više ne mogu natjerati bijelce na sućut, barem ne onoliko koliko to danas mogu životinje. U svakom slučaju, online prijevare u Ugandi danas čine gotovo 20 posto njihove (sive) ekonomije, prema nekim procjenama, i dijelu stanovništva vjerojatno osiguravaju egzistenciju dok manjina na tome okreće milijune eura, otkriva Jutarnji list.

U posljednja dva tjedna Jutarnji list je pregledao stotine takvih profila na TikToku i Instagramu, razgovarao s Uganđanima, njihovim žrtvama i onima koji se protiv njih bore, a potom kontaktirao međunarodne institucije za zaštitu životinja pokušavajući doznati poduzima li se išta kako bi se ovoj praksi stalo na kraj. Budući da je riječ o zemlji u kojoj trećina stanovništva živi u ekstremnom siromaštvu, s raširenom korupcijom i manjkom građanskih sloboda, ljudskih prava, a posebno prava životinja, ne iznenađuje da većina međunarodnih organizacija na to samo sliježe ramenima.

FOTO: Screenshot

Emocionalna manipulacija

Ugandski prevaranti, kako se sumnja, vjerojatno sami ozljeđuju i zlostavljaju životinje za koje tvrde da o njima skrbe, potom ih snimaju, a sve kako bi mučnim snimkama privukli donacije naivnih pratitelja. Prema nekim procjenama, ta je online prijevara sada uigran biznis, vrijedan stotine milijuna eura.

Većina profila na društvenim mrežama - Mityana Animal Shelter, Animal Rescue, Community Outreach, Lovepets - izgledaju isto: mlađi muškarci poziraju s ranjenim i ozlijeđenim psima i mačkama te od svojih pratitelja iznuđuju novac za hranu i veterinarsku pomoć. Sve su snimke praćene tužnom glazbom i emocionalno manipulativnim porukama poput "Molim pomoć, pas nije jeo pet dana", "Nitko ne uplaćuje donacije, oprosti, dušo, i danas ćeš gladovati".

Inače, između 150 i 200 dolara prosječna je neto plaća u Ugandi. Dvije trećine zaposlenih tamo radi u poljoprivredi, a ostatak u maloj samostalnoj djelatnosti, no svi imaju jako slabe prihode.

Obrazac komunikacije ide ovako. Prevarant se najprije žrtvi prezentira kao veliki ljubitelji životinja. Povjerenje izgrađuju šaljući hrpetine dokumentacije i slika koje, kako tvrde, dokazuju da svoje životinje redovito vode veterinaru. Ako ništa ne prođe, potencijalnog donatora emocionalno ucjenjuju slanjem gomile uznemirujućih fotografija i snimaka pasa slomljenih nogu i kralježnice, s ranama po cijelom tijelu, bez ušiju ili komada njuške, tvrdeći da im trebaju donacije, u protivnom će životinje uginuti.

Novi prevarantski centar

U zemlja u kojoj 70 posto stanovništva živi s manje od tri dolara dnevno, u kojoj manjka škola, bolnica i demokratskih institucija, prijevare su vjerojatno najsigurniji, a nekada i jedini, izvor prihoda. Pritom, Uganda dosad nije bila na mapi najvećih afričkih scam centara, prednjačile su Nigerija, Kenija i Južnoafrička Republika. Odatle je i danas najveći broj romantičnih prijevara, lažnih investicijskih ponuda, prijevara s obećanjem nasljedstva (tzv. 419 scams), lažne ponude za posao, phishing e-mailovi i online prijevare s kućnim ljubimcima ili transportom robe.

Izvukli stotine milijuna dolara

Ipak, prije desetak godina iz Ugande su krenule prve prijevare sa sirotištima. Funkcionirale su identično ovim prijevarama sa skloništima za životinje. Prevaranti bi slali i objavljivali priče i fotografije bolesne i izgladnjele djece iz navodnih sirotišta koristeći to kao emocionalnu ucjenu za skupljanje donacija. Kada su te prijevare postale globalni problem, ugandska je vlada krenula s akcijama uhićenja i dosad zatvorila više od 500 takvih objekata. Procjenjuje se da su prijevare sa sirotištima dovlačile najmanje 250 milijuna dolara godišnje od stranih donatora. Prijevare s ozlijeđenim i izgladnjelim životinjama potencijalno bi mogle vrijediti i više, otkriva Filip Pavić u Jutarnjem listu.

Izgladnjeli psi efikasnija su metoda izvlačenja novca od naivnih Europljana i Amerikanaca koje je danas više teško senzibilizirati fotografijama izgladnjele afričke djece. Zašto je to tako, drugo je pitanje. Puno je važnije ono: koliko su ovakve online prijevare u Ugandi nužna ekonomska slamka spasa zemlje u kojoj većina ljudi živi u ekstremnom siromaštvu?

Uhićenja u Ugandi nisu vjerojatna, osobito ako su neki policajci, ali i veterinari u dosluhu s prevarantima. Vjerujem da je riječ o većem problemu od onoga što vlasti Ugande mogu riješiti. Sjećate se vjerojatno globalne online prijevare ‘nigerijski princ‘; ovo je slično tome. Zasad je jedina metoda savjetovati ljude da prestanu komunicirati s prevarantima jer ih time ohrabruju.

Kontaktirali i Interpol

Jutarnji je kontaktirao i Interpol s upitom je li upoznat sa slučajevima online prijevara iz Ugande, ali odgovor nismo primili. Zasad ni Interpol, a ni FBI i Ured Ujedinjenih naroda za drogu i kriminal (UNODC) nisu javno adresirali ove slučajeve. Pritom o opasnosti cijele operacije dovoljno govori činjenica da još nije potpuno iskorijenjena ni najpoznatija afrička prijevara, tzv. nigerijski princ, koja kruži internetom već dvadeset godina i uvijek nađe novu žrtvu.

Poznata je to priča: u toj prijevari navodni "nigerijski princ" od žrtve trži pomoć u prebacivanju velike svote novca u inozemstvo, obećavajući velik postotak nagrade, ali uplatitelj samo mora podmiriti "administrativne troškove". Ipak, kada je prijevara uzela maha sredinom 2000-ih, FBI i Interpol su proveli više zajedničkih operacija u suradnji s nigerijskim vlastima, što je rezultiralo uhićenjima i značajnim ograničenjem njezine masovnosti.

Kontaktirali smo i međunarodnu organizaciju za zaštitu životinja PETA i pitali je li ona poduzela neke korake u sprečavanju zlostavljanja životinja u Ugandi u lažnim skloništima. Očekivano, iz PETA-e su odgovorili da "rade na edukaciji i informiranju javnosti", ali da, na žalost, "nije moguće doći do osoba koje muče životinje, jer se većina tih počinitelja nalazi u inozemstvu i djeluje prikriveno".

Sličnog je stava i domaća udruga Prijatelja životinja. Iako nam nisu mogli potvrditi je li netko od Hrvata nasjeo na ugandsku prijevaru, kažu da su upoznati s time. 

Ovo je najnoviji slučaj pokušaja prijevare u Hrvatskoj

Na pitanje o tome postoji li ovakva vrsta prijevara i manipulacija u Hrvatskoj, odgovaraju da domaće prevare nisu tako složene, ali ih ima. Većina udruga i skloništa predano radi na spašavanju i zbrinjavanju životinja, kažu, ali postoje i ona koja izvode razne makinacije novcem, primjerice, namjerno prikazuju veće troškove veterinara i tako prikupljaju veće donacije. Ipak, razina zlostavljanja životinja kakva je u Ugandi, u Hrvatskoj je gotovo nemoguća, jer mi imamo Zakon o zaštiti životinja, koji strogo regulira kako tretirati napuštene životinje.