Mrsić predlaže povećanje transparentnosti i pravednosti mirovinskog sustava

Izmjene koje predlažu, naglasio je, pridonose većoj pravednosti, socijalnoj osjetljivosti i izbalansiranosti mirovinskog sustava i njima želi povećati transparentnost sustava generacijske solidarnosti koja je jedan od temelja socijalne države.

Od devet novina u zakonu koje predlaže izdvaja mogućnost rada umirovljenika do četiri sata dnevno bez obzira na koji način su otišli u mirovinu, uz zadržavanje mirovine, što sada nije slučaj. Time se ispravlja nepravda prema umirovljenicima jer umjesto da ih se kažnjava, potiče se njihova reaktivacija na tržištu rada, bez zadiranja u stečena prava, pojasnio je Mrsić, i dodao  da će se time umirovljenicima omogućiti da povećaju svoj standard, a doprinosima koje će uplaćivati poboljšat će se situcija u mirovinskom sustavu.

"Želim ispraviti i nepravdu prema majkama, odnosno, roditeljima jer majke koje odlaze na porodiljni dopust imaju niže mirovine za isto radno mjesto i iste uvjete umirovljenja, a zbog tog dopusta i kasnije odlaze u mirovinu", rekao je Mrsić.

 Stoga predlaže snižavanje dobne granice za odlazak u mirovinu osiguraniku koji je obavljao roditeljske dužnosti u prvoj godini života djeteta, i to za jedno dijete šest mjeseci, za dvoje 18 mjeseci, a za troje i više djece 36 mjeseci. To je ne samo antidiskriminatorna nego i demografska mjera, ocijenio je, jer osigurava da roditeljstvo ne rezultira manjim mirovinama i da se žene ne diskriminira na tržištu rada.

Izmjenama se, dodao je, omogućava i da bračni drug, uz zadržavanje svoje mirovine, dobiva i 50 posto mirovine prminulog bračnog druga.

Najavio je i rješenje po kojemu bi osiguranik koji je godinama uplaćivao doprinose u prvi mirovinski stup, a umre ne dočekavši mirovinu, te kada u obitelji nema kriterija da se dobije obiteljska mirovinu, da se nasljednicima prvog nasljednog reda jednokratno isplati 20 posto evidentiranih valoriziranih doprinosa, čime bi se pokazala solidarnost i uzajamnost mirovinskog sustava.