Možemovci se obrušili na Vladu: 'Plenković vam nije rekao jednu bitnu stvar'

"Unatoč premijerovom neumornom ponavljanju priče o Hrvatskoj kao gospodarskom čudu, činjenica je da je Hrvatska postala zemlja sve većih nejednakosti i sve većeg siromaštva: usprkos rastu BDP-a, 50 posto ljudi u ovoj zemlji koji imaju najniži dohodak ima samo 10 posto ukupnog bogatstva, dok 10 posto najbogatijih posjeduje gotovo polovicu ukupnog bogatstva", poručili su. 

Dodali su kako u zadnjih osam godina vladavine HDZ-a, broj starijih osoba koje žive na rubu siromaštva porastao je s 26 na 35 posto, a opća stopa siromaštva u tih osam godina nije se smanjila. Još uvijek gotovo svaki peti stanovnik Hrvatske živi u riziku od siromaštva", kazali su u srijedu na konferenciji za medije. 

"Premijer Andrej Plenković nije spomenuo niti kome je koristila inflacija koja je punila državnu kasu, a koristila je bankama čija se neto dobit udvostručila, prehrambenoj industriji, trgovačkim lancima i telekomima koji su ostvarivali profite. Hrvatska nije napravila dovoljno da prepozna profitere i očito ne zna niti ne želi pravedno upravljati povećanim državnim prihodima od inflacije na način da zajedničke resurse ulaže u smanjene socijalnih nejednakosti", rekla je Ivana Kekin.

Predstavili mjere

Jelena Miloš rekla je kako je ključan problem o kojem danas moramo pričati to što u osam godina mandata HDZ nije uspio smanjiti siromaštvo i nejednakost, unatoč velikom rastu BDP-a koji se spominje. Ujedno je predstavila mjere kojima se može smanjiti siromaštvo i nejednakost. Navela je kako Hrvatska mora uvesti porez na ekstraprofit banaka, koji se može među ostalim koristiti za povećanje mirovina i jačanje socijalnih usluga.

"Trebamo stvarno povećanje mirovine, ne s pomoću dodataka i prigodnih predizbornih dosjetki, nego sistemsko i trajno podizanje mirovina. Mirovine se treba i može povećati za 10 posto, po modelu 2,5 posto godišnje, povrh redovitih usklađenja", dodala je. Možemo! traži da Hrvatska uvede univerzalni dječji doplatak za svu djecu, po socijalno progresivnim stopama. Univerzalni dječji doplatak ima oko polovica zemalja EU i vrijeme je da se Hrvatska njima pridruži.

"Podsjećamo da je Vlada u predizbornoj kampanji obećavala da će dječji doplatak obuhvatiti preko 500 000 djece, a danas ih obuhvaća puno manje - 318 272 djece. Socijalne naknade moraju se povećavati i usklađivati s rastom troškova života. Sada se socijalne naknade dižu sporadično, često pred izbore, a ne iz godine u godinu, zbog čega ljudi stalno ispadaju iz cenzusa i gube naknade. Posebno treba povećati naknade osobama s najtežim invaliditetom jer velik dio njih još uvijek nije dobio inkluzivni dodatak", tvrdi. 

Niže od prosjeka EU

Tvrde kako su Hrvatskoj su potrebni modeli priuštivog stanovanja, što je tema kojom se stranka Možemo! za razliku od HDZ-a sustavno bavi. Ići ćemo s prijedlogom izmjena Zakona o najmu stanova kako bi se konačno zaštitili podstanari i kako bi se stalo na kraj suludom velikom cijena najma. Kao šestu točku naveli su to da su Dostojanstvene plaće i uvjeti rada ključni za smanjenje siromaštva. "Uz povećanje minimalne plaće, tražimo da se minimalna plaća počne računati prema košarici troškova života koju bi trebali dogovarati socijalni partneri", kazali su zastupnici spomenute platforme. 

"Inzistirat ćemo na dostojanstvenim plaćama i na konkretnom planu širenja granskog kolektivnog pregovaranja jer je to način na koji plaće mogu rasti plaće na razini cijelih sektora, i u javnom, ali i u privatnom sektoru", dodali su. Više o konkretnom planu za povećanje mirovina govorio je zastupnik Damir Bakić. Na početku je kazao kako je ukupni trošak svim mirovinskih davanja u 2024. iznosio cca 8,35 milijardi eura, što je 10 posto projiciranog BDP-a. To je niže od prosjeka EU-a koja izdvaja 11 do 11,5 posto, a niz zemalja izdvaja i više od toga.

Ivanu Kekin usporedili s rimokatoličkom sveticom: 'Ovoga bi se i Kolinda posramila'

"Jasno je stoga da su mirovine apsolutno preniske i da je takva situacija neodrživa. Ono što kao Možemo! predlažemo jest da mirovine povećamo sistemski, tako da mjera tog povećanja bude iskazana ne u terminima prosječne mirovine već pune starosne mirovine. Mirovine se treba i može povećati za 10 posto, po modelu 2,5 posto godišnje, povrh redovitih usklađenja. To je moguće i potrebno napraviti. Sva druga obećanja za brze promjene nisu ozbiljna i održiva. Svima zajedno nam je zadaća da podignemo opću razinu mirovina, barem do razine dostojanstva, i doprinesemo smanjenju socijalne nejednakosti", rekao je Bakić.