Možemo!: Pravosuđe je rak rana hrvatskog društva, sudstvo mora biti odgovorno

Tomislav Tomašević (Možemo!) je kao primjer za to naveo slučaj poduzetnika Tomislava Horvatinčića.

"Iako je osuđen na gotovo pet godina zatvora, nije proveo ni jedan dan u zatvoru, nego se navodno liječi. Kažem navodno budući da je jučer viđen upravo na Cvjetnom trgu kako šeta, pije kavu", rekao je Tomašević i podsjetio da je Horvatinčiću nakon više sudskih postupaka, dosuđena zatvorska kazna od četiri godine i 10 mjeseci zbog izazivanja pomorske nesreće u kojoj je 2011. poginuo talijanski bračni par Salpietro.

Smatra da je upravo Horvatinčić paradigma hrvatskog pravosuđa i jedan od razloga zašto su ljudi bijesni na presude i zašto smatraju da ih kroje politički i ekonomski moćnici.

Uz to, rekao je i da se Bandićevi gradski zastupnici "rukama i nogama" bore da se kod imenovanja za ravnatelje gradskih ustanova ne treba imati uvjerenje o tome da se ne vodi kazneni postupak.  

Tomašević smatra da će rezultati anketa biti dobri u prvoj, šestoj i sedmoj izbornoj jedinici gdje imaju trend rasta te da će imati više mandata od Bandića. 

Benčić: U postizbornim pregovorima "na stolu" će biti reorganizacija pravosuđa

Na konferenciji za novinare koalicije stranaka Možemo!, Nova ljevica, Radnička fronta, ORaH, Zagreb je naš! i Za grad, Sandra Benčić (Možemo!) je istaknula da u fokusu reforme pravosuđa treba biti uspostava odgovornosti sudske vlasti prema društvu i struci. 

Autonomija sudstva sada se shvaća kao autonomija od odgovornosti, rekla je i dodala kako se zalažu za to da unutar Državnog sudbenog vijeća postoji stegovni sud koji ima ovlasti procesuirati suce koji postupaju i koruptivno i arbitrarno, kao što se dogodilo, navodi, u slučaju Thompsona i pokliča "Za dom spremni" pred Visokim prekršajnim sudom kada je, rekla je, sud donio neustavnu odluku u nezakonitom sastavu. 

Nadalje, traže da se jedna petina sudaca ne bira karijerno, već kao kolateralni suci, odnosno one kojima to nije početna karijera, ali su vrhunski pravni znanstvenici i odvjetnici. Kroz reformu predviđaju i da DSV bude neovisno od politike, ali i transparentnost rada sudskih vijeća te više otvorenih javnih rasprava. 

Zalažu se i za digitalizaciju pravosuđa te da se u njega vrate neke privatizirane funkcije, poput ovršnih postupaka.

Istaknula je da će kod postizbornih pregovora "na stolu" sigurno biti pitanje reorganizacije pravosuđa i sustav odgovornosti sudaca.

Zorislav Antun Petrović (ORaH)  izvijestio je da najnovije Eurostatovo istraživanje iz svibnja pokazuje da u Hrvatskoj 52 posto građana smatra da je u pravosuđu uobičajeno davanje i primanje mita, dok njih 70 posto smatra da se korupcija loše procesuira zbog čega je, navodi, svega devet posto građana spremno prijaviti korupciju.